Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, ukupno 380.695 učenika osnovnih i srednjih škola pohađa vjeronauk u ovoj školskoj godini. Najmanje učenika pohađa vjeronauk u Istri, a najviše na jugu Hrvatske.
Novinarka portala Srednja.hr Ramona Ščuric upitala je učenike iz Istre što misle o vjeronauku te koji bi izborni predmet htjeli slušati, a da ga trenutno nema u kurikulumu.
Svoj stav o uvođenju kritičkog mišljenja te što bi radije birali među izbornim predmetima, otkrili su joj učenici pulske Osnovne škole Centar.
Umjesto vjeronauka - informatika
– Ne pohađam vjeronauk nego informatiku i sam sam odabrao taj predmet, a drugi izborni predmet mi je talijanski koji sam izabrao na prijedlog prijatelja, rekao je Fabijan.
Da može birati volio bi imati španjolski jezik kao izborni predmet, a da mora birati između vjeronauka i kritičkog mišljenja, izabrao bi kritičko mišljenje.
– Mislim da bi kao izborni predmet bilo izvrsno uvesti psihologiju da učimo o mentalnim bolestima, kako se nositi s time i slično. Mislim da je to jako potrebno mnogoj djeci pogotovo u ovo vrijeme, a ako ne to bi onda bila kao neka vrsta autoškole kao pomoć s osnovama, smatra Haris.
Učenica Ana sama je izabrala pohađati vjeronauk, a uz to ide na informatiku i talijanski jezik.
– Idem na vjeronauk i u školu i u crkvu. Iskreno, mislim da bi vjeronauk trebao biti samo u crkvi. Voljela bih imati španjolski i/ili japanski jezik u školi te domaćinstvo, izjavila je Ana.
Na pitanje što bi odabrala između vjeronauka i kritičkog mišljenja, odgovorila je da nije čula za predmet kritičko mišljenje koje se planira uvesti.
Sama sam odabrala vjeronauk u školi
– Pohađam vjeronauk, informatiku i talijanski. Sama sam odabrala vjeronauk, ali uz malo veći utjecaj roditelja, a druge izborne predmete sam posve sama odabrala, ispričala je učenica Marija.
Osim vjeronauka u školi, Marija pohađa vjeronauk i u crkvi.
– Iskreno, ne mislim nešto posebno o tome osim što zbog njega nedjeljom ne mogu odraditi neke stvari koje želim. Jako bih kao novi izborni predmet voljela imati španjolski ili francuski, smatram ih vrlo zanimljivima. Nisam čula za predmet kritičko razmišljanje, iako zvuči zanimljivo i radije bih slušala to nego vjeronauk, objasnila je Marija.
Učenik Andreas također je odabrao vjeronauk na prijedlog roditelja.
– Pohađam talijanski, njemački i informatiku, isto na prijedlog roditelja. Idem i na vjeronauk u crkvu i mislim da je to jako dobro jer tamo možemo još više naučiti. Nisam čuo za predmet kritičko mišljenje, ali volio bih da možemo učiti francuski, objasnio je Andreas.
Učenicu Vanju roditelji su upisali u prvom razredu na vjeronauk, a ona ga je svojom voljom nastavila pohađati kroz školovanje.
– Idem i na vjeronauk u crkvi već osam godina i volim ići na njega. Pohađam i talijanski, informatiku i njemački. I to slušam na prijedlog roditelja, a ja više baš i ne želim, ali kažu mi da završim sad i da u srednjoj više onda ne moram. Voljela bih imati francuski, latinski, japanski i domaćinstvo, navodi Vanja.
Isto kao i Vanja, Matiju su roditelji upisali na vjeronauk te je nastavila svojom voljom, a ona bi također voljela imati domaćinstvo, francuski, japanski i ruski.
– Mislim da je vjeronauk u školi nepotreban, pogotovo ako nas ispituju o gradivu iz vjeronauka i traže od nas da to učimo pored svih ostalih predmeta. Voljela bih imati domaćinstvo ili neki strani jezik kao izborni predmet, rekla je učenica Nina koja je čula za predmet kritičko razmišljanje te, da može birati, radije bi slušala to nego vjeronauk, piše Srednja.hr
Najmanji postotak učenika koji slušaju vjeronauk u osnovnoj i srednjoj školi je u Istarskoj županiji. U osnovnoj školi na vjeronauk ide 63 posto učenika, a u srednjoj školi samo 55 posto. Prošle godine najavljeno je uvođenje alternativnog predmeta vjeronauku i zvat će se kritičko mišljenje, a planira se uvesti školske godine 2023./2024.
