Tri kandidature za čelnu osobu Vrhovnog suda. U utrci Aleksandra Maganić, Mirta Matić i Šime Savić

Državno sudbeno vijeće (DSV) u petak je predsjedniku RH Zoranu Milanoviću dostavilo tri valjane kandidature za čelnu osobu Vrhovnog suda, nakon trećeg javnog poziva za tu dužnost od smrti bivšeg predsjednika najvišeg suda Radovana Dobronića.

Predsjednik DSV-a Darko Milković Hini je potvrdio da su dostavljene kandidature profesorice pravnih znanosti Aleksandre Maganić, sutkinje Visokog trgovačkog suda Mirte Matić i odvjetnika Šime Savića.

Treći javni poziv za dužnost predsjednika Vrhovnog suda DSV je objavio u rujnu. Pritom su poništili i prethodni javni poziv od 4. srpnja, nakon što je predsjednik RH sredinom kolovoza priopćio da Hrvatskom saboru neće predložiti profesoricu sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandru Maganić koja se tada jedina prijavila.

U prvom je pokušaju Milanović za najvišu pravosudnu dužnost predložio sutkinju zagrebačkog Županijskog suda Sandru Artuković Kunšt koja nije dobila podršku u Saboru. Na taj se natječaj uz nju javila i sutkinja Općinskog građanskog suda Silvija Sunčana Stubičar te odvjetnik Šime Savić.

Prema Ustavu, predsjednik je jedini ovlašteni predlagatelj kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a mišljena saborskog Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda nisu obvezujuće.

Predsjednik u narednih osam dana o kandidatima treba zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda, koju čine svi suci, te saborskog Odbora za pravosuđe. Nakon njihovih mišljenja predsjednik u roku od 15 dana jednog od kandidata treba predložiti Hrvatskom saboru. Ukoliko ne predloži ni jednog od njih ili Hrvatski sabor nikoga ne izabere DSV treba poništiti javni poziv i u narednom roku od osam dana objaviti novi.

Predsjednik najvišeg suda, koji je osim šefa sudbene vlasti po dužnosti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), bira se na prijedlog predsjednika RH većinom glasova saborskih zastupnika na četiri godine. Po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.

Za predsjednika Vrhovnog suda može se prijaviti hrvatski državljanin koji je najmanje 15 godina radio kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bio odvjetnik ili javni bilježnik.

Prijaviti se mogu i sveučilišni profesori pravnih znanosti s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnici s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji su se dokazali stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Do izbora nove čelne osobe Vrhovni sud vodi sutkinja Gordana Jalšovečki, Dobronićeva bivša zamjenica, dok ga na čelu DIP-a mijenja vrhovni sudac Damir Kontrec.