Politika i društvo

ŠTINJAN SE PONOSI SVOJIM ANTIFAŠIZMOM

(VIDEO) Uz pjesme zbora Praksa položeni vijenci na spomenik ubijenim borcima - bili su stari od od 18 do 39 godina, a među njima bilo je i žena

Program, koji su svojim nastupom uveličao i poznati pulski ženski zbor "Praksa", došli su obilježiti brojni Štinjanci, pa su se tako pred spomenikom mogle vidjeti čak tri generacije mještana - dovoljno do znamo da se životi mladih ljudi koji su poginuli za našu slobodu neće nikada zaboraviti


 
3 min
Borka Petrović

Program, koji su svojim nastupom uveličao i poznati pulski ženski zbor "Praksa", došli su obilježiti brojni Štinjanci, pa su se tako pred spomenikom mogle vidjeti čak tri generacije mještana - dovoljno do znamo da se životi mladih ljudi koji su poginuli za našu slobodu neće nikada zaboraviti

Štinjanska podružnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pula položila je danas, na Dan anfifašističke borbe, cvijeće na spomenik Štinjancima poginulim u Drugom svjetskom ratu koji je postavljen na mjesnom trgu -Placi.

Program, koji su svojim nastupom uveličao i poznati pulski ženski zbor "Praksa", došli su obilježiti brojni Štinjanci, pa su se tako pred spomenikom mogle vidjeti čak tri generacije mještana - dovoljno do znamo da se životi mladih ljudi koji su poginuli za našu slobodu neće nikada zaboraviti.

Inače, upravo je u Štinjanu u rujnu 1941. godine formiran prvi Narodnooslobodilački odbor u Istri, a o čemu svjedoči i tabla na mjesnom domu.

Predsjednik podružnice Bojan Vuk u kratkom je govoru podsjetio okupljene da je spomeniku uklesano ukupno 13 imena štinjanskih antifašista koji su poginuli u borbi za slobodu. Oni su imali od 18 do 39 godina, a među njima bilo je i žena.

To su:

  • Mate Frančula - zemljoradnik, u partizane je otišao u travnju 1943. zarobljen je u borbi kod Savičente, a fašisti su ga strijeljeli iste godine u rujnu
  • Grgo Kužinić - borac ustaničkih jedinica, ubijen u Romelovoj ofanzivi u rujnu 1943.
  • Miroslav Miro Išić - zemljoradnik, bio je kurir na području Rovinja, poginuo je u borbi 1944.
  • Jakov Celija -  stolar, u okršaju s Nijemcima u okolici Barbana zarobljen i ubijen
  • Drago Pikunić - stolar, partizan u III bataljonu brigade 43. istarske divizije, poginuo u borbi kod Ilirske Bistrice
  • Ankica Pikunić - domaćica, članica omladinske antifašističke organizacije, kada je otkrivena morala je napustiti kuću i šestomjesečnu bebu. Uhitili su je fašisti zajedno s još dva kurira kod Buja. Streljali su ih kod Pazina.
  • Ivan Glavić - električar u brodogradilištu, član SKOJ-a, uhitila ga nacistička policija i deportirala u Njemačku. Umro u logoru Salza Dora, Buchenwald
  • Ivan Macan - ljevač, partizan u VIII. korduškoj brigadi, poginuo kod Karlovca 1944.
  • Ivan Licul - zemljoradnik, partizan u Karlovačkom odredu VIII. divizije, ubijen u akciji kod Svetica na Kordunu
  • Jurica Jure Kalc - stolar, sudionik Španjolskog građanskog rata, po povlačanju zatvoren u Francuskoj odakle je pobjegao i vratio se u Jugoslaviju. Tu se priključio NOP-u. Iako je bio jako bolestan sudjelovao je u diverzantskim akcijama. U jednoj od njih, na pruzi Zagreb-Beograd ranjen, a ubijen je 1942. godine. Narodnim herojem proglašen je 1973. godine
  • Dinko Kalc - automehaničar, kada je njegov brat antifašist uhićen i sproveden u Jasenovac odlazi u partizane, odakle se nije vratio
  • Ana Juričić - frizerka, sekretar antifašističke omladine od 1941. godine. Ustaše je uhićuju i upućuju u Zagreb, a zatim završava u Jasenovcu gdje i umire 1954.
  • Zorka Juričić  - domaćica, antifašistička aktivistica, ustaše su je uhitili i zatvorili. Tijekom bombardiranja uspjela je pobjeći iz zatvora ali su je ponovo zarobili, ubili i spalili

(podaci su prezeti iz knjige "Spomenici govore" Abrama Maružina i Mihe Rojnića)

Pogledajte nastup zbora Praksa:


FOTO: Borka PETROVIĆ

Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.