Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ustanovljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008., a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor proglasio ga je spomendanom na žrtve tih režima. Okrutnost totalitarnih vladavina u 20. stoljeću dovela je do masovnih zločina, progona i likvidacija političkih neistomišljenika te do teških i trajnih povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ustanovljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008., a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor proglasio ga je spomendanom na žrtve tih režima. Okrutnost totalitarnih vladavina u 20. stoljeću dovela je do masovnih zločina, progona i likvidacija političkih neistomišljenika te do teških i trajnih povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda
Vlada Republike Hrvatske i ove se godine pridružuje obilježavanju Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, odajući počast svim žrtvama tih vladavina koje su, nažalost, obilježile i pojedina razdoblja hrvatske povijesti u 20. stoljeću.
Tim su povodom jutros potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te posebni savjetnik predsjednika Vlade Mate Granić položili svijeće na Gradskom groblju Mirogoj – pred spomenikom Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, pred spomen-obilježjem hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ustanovljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008., a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor proglasio ga je spomendanom na žrtve tih režima. Okrutnost totalitarnih vladavina u 20. stoljeću dovela je do masovnih zločina, progona i likvidacija političkih neistomišljenika te do teških i trajnih povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Suvremena Hrvatska, utemeljena na pobjedi u Domovinskom ratu, na žrtvi hrvatskih branitelja te na vrijednostima slobode i demokracije, trajno njeguje kulturu sjećanja i odlučno osuđuje ubojstava, političke likvidacije i masovna kršenja ljudskih prava počinjena pod bivšim totalitarnim režimima – nacističkim, fašističkim i komunističkim.
Suočavanje s prošlošću znači odati pijetet žrtvama i pružiti zadovoljštinu njihovim obiteljima, ali i sustavno utvrđivati činjenice o zločinima i nepravdama. Samo tako možemo s većom snagom i odgovornošću odgovoriti na izazove sadašnjosti i budućnosti.
Naša je posebna odgovornost obrazovati mlade naraštaje o tragičnim razdobljima europske i hrvatske povijesti kako se slična zlodjela nikad ne bi ponovila – ni zaboravila.
Posljedice vladavine totalitarnih i nedemokratskih režima, zbog težine i razmjera njihovih zločina, mnoge hrvatske obitelji osjećaju i danas.
Na današnji Europski dan sjećanja, u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, održat će se posljednji ispraćaj i ukop 814 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, ekshumiranih iz masovne grobnice Jazovka. Njihovi će posmrtni ostaci biti položeni u zajedničku grobnicu uz novoizgrađeno spomen-obilježje u Sošicama na Žumberku.
Uz grobnicu gdje su ukopani ljesovi 814 žrtava, Ministarstvo je postavilo Spomen-obilježje, rad akademika Kuzme Kovačića, s natpisom ''U spomen na 814 žrtava koje su partizani, Jugoslavenska armija i komunistički režim ubili tijekom i nakon Drugog svjetskog rata
"Donio sam odluku o igranju za hrvatsku reprezentaciju. Rođen sam i odrastao u Austriji koju smatram svojim domom, ali Hrvatska je u mojoj krvi te sam osjetio snažnu želju da predstavljam Hrvatsku kao svoju domovinu. Ostajem zahvalan ÖFB-u, trenerima i suigračima u austrijskim reprezentacijama za koju sam nastupao s ponosom", rekao je među ostalim Grgić
Prema objavi na svom Facebook profilu, Vrsaljko je pokušala snimiti prosvjed branitelja s javne površine, ali, kako je ustvrdila, „njih 20 me okružilo i verbalno vrijeđalo. Policija nije napravila ništa, samo je to gledala u tišini, iako sam ih zvala da dođu“, objavila je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
