'VODA DOŠLA DO GRLA' Istarske turističke zajednice protiv iznajmljivanja na crno i vikendaša koji ne plaćaju pristojbe

Direktori i direktorice 11 istarskih turističkih zajednica danas su u pulskom hotelu Park Plaza Histria održali zajedničku konferenciju za novinare kojom su željeli najaviti aktivnosti kojima će nastojati riješiti nekoliko gorućih problema, poput dugova privatnih iznajmljivača, neprijavljivanja vikendaša te iznajmljivanja na crno rezidenata i nerezidenata, a sve uoči novog Zakona o turizmu.

Destinacija pati bez točnih podataka o kapacitetima

- Svima nam je u interesu da Istra ostane kvalitetna destinacija, a bez točnih podataka o kapacitetima destinacija nam pati. Na osnovu podataka o kapacitetima planiraju se infrastruktura, ponuda i programi. Zato nekim stvarima želimo stati na kraj! Što se iznajmljivača tiče, za vrijeme Covida u Zakonu je stajala stavka kako ih se neće kažnjavati za neizvršavanje turističke pristojbe. To se brzo proširilo, pa je njihov dug sad poveći. Kako je 11. svibnja proglašen kraj pandemije, Državni inspektorat je krenuo u akciju rješavanja tih dugova. Pozivamo i ovim putem iznajmljivače da riješe svoja dugovanja od prethodnih godina jer 31. srpnja već kreće rata za tekuću godinu, kazala je uvodno direktorica pulske Turističke zajednice, Sanja Cinkopan Korotaj.

Naglasila je kako bilježe i dužnike koji godinama ne plaćaju pristojbu, a uredno i dalje rade, s obzirom na to da im Zakon to dozvoljava. Stoga, veli, pozivaju da se novim Zakonom o turizmu jasno definira u kojem se roku i na koji način dugovi moraju podmiriti.

„Mrtvo slovo na papiru nema smisla!“

- Moram se osvrnuti na novi Zakon o turizmu. Konkretne informacije još nemamo, ali vidimo da se njime turističkim zajednicama želi dati jača uloga u upravljanju destinacijom što pozdravljamo, ali voljeli bismo da nam se omoguće i poluge kako to raditi. Dakle, konkretni načini kako mi možemo natjerati nekoga da napravi nešto što bi trebao, i da se ono što dogovorimo može i realizirati. Mrtvo slovo na papiru zaista nema smisla! Nadalje, obiteljski smještaj izgubio je taj obiteljski dio. To više nije u kući gdje te dočeka obitelj, već se radi o zgradama punima apartmana budući da Zakon omogućava da si članovi obitelji podijele krevete, pa na kraju dobijete zgradu sa sto kreveta, a to ne može biti obiteljski smještaj. Zato čekamo da vidimo kako će to Zakon regulirati, pa ćemo se aktivno uključiti čim krene javno savjetovanje, zaključila je Cinkopan Korotaj.

Privatni smještaj najranjiviji oblik smještaja

Direktor porečke Turističke zajednice, Nenad Velenik, obiteljski odnosno privatni smještaj ocijenio je najranjivijim u svojoj destinaciji.

- Od prošle sezone Poreč ima 119 novih objekata, s više od 500 kreveta. Možemo samo zamisliti koliko je ukupno novih kreveta na tržištu, i koliko to predstavlja konkurenciju postojećim privatnim iznajmljivačima. Oni, naime, sve teže plasiraju svoje krevete na tržište. Pored toga, cijene su u privatnom smještaju svake godine sve veće. S tim da ima onih koji ulažu u svoje objekte, a ima i onih koji to nisu učinili od osamdesetih godina prošlog stoljeća, izjavio je danas Velenik.

Dotakao se i nekomercijalnog smještaja, navodeći kako problemi postoje oko samih prijava vlasnika kuća za odmor, ali i oko prijava gostiju koji kod njih borave.

- Za vrijeme Covida trebali su se uredno prijavljivati, i tada smo došli do podataka kolika je masa tih ljudi. No, već 2021. i 2022. to uopće nisu činili, pa tako u nekomercijalnom smještaju bilježimo pad od čak 100.000 noćenja kroz te dvije godine. Drugim riječima, sada smo 200.000 noćenja ispod 2020. godine. Zato apeliramo da se turistički inspektorat omasovi, bude prisutniji na terenu i ima veće ovlasti u legitimiranju i sankcioniranju prekršitelja zakona, zaključio je Velenik.

I ostali kolege slažu se kako bi takozvani vikendaši trebali prijavljivati sebe, svoju rodbinu i prijatelje, što su po Zakonu, između 15. lipnja i 15. rujna, i dužni činiti.

Vikendaši i iznajmljivanje na crno

- Mi smo najbliži granici, pa imamo i najviše problema s vikendašima odnosno vlasnicima kuća i stanova za odmor. Naime, oni ne plaćaju naknade koje bi trebali plaćati, a koje su zaista smiješne; tridesetak eura za prve dvije osobe i 13 eura za svaku sljedeću, ako plaćaju paušalno. Ili po noćenju sedamdeset posto popusta u odnosu na nekomercijalni smještaj. Puno veći problem je to što se većina tih kapaciteta iznajmljuje na crno, a tako stvaraju nelojalnu konkurenciju našim privatnim iznajmljivačima koji plaćaju sva davanja i sudjeluju u turističkoj ponudi destinacije. Svi neprijavljeni gosti također opterećuju infrastrukturu. Konkretno, u Umagu od 2019. naovamo bilježimo porast od 40 posto u nekomercijalnom smještaju. To vam je 20.000 ležajeva koji su evidentirani, a bojim se da je stvarna brojka barem duplo veća. To je ogroman problem na koji godinama upozoravamo Ministarstvo turizma, Hrvatsku turističku zajednicu, inspektorat i lokalnu samoupravu. Nismo se mi sad sjetili da imamo ovaj problem, već je sad „voda došla do grla“, ustvrdio je direktor Turističke zajednice Grada Umaga, Milan Popović.

Rješenje, veli, vidi u tome da se omasovi državni inspektorat, a koji pak mora početi ozbiljnije kažnjavati privatne iznajmljivače.

Nedavno je, moglo se danas čuti, održan sastanak istarskih turističkih zajednica s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem, na kojem je dogovoreno provođenje koordiniranih akcija. Turistička zajednica javljala bi inspektorima sve nepravilnosti, ali poziva i sugrađane da ih i sami anonimno prijave lokalnoj turističkoj zajednici koja će provjeriti te navode pa ih proslijediti inspektoratu.

- Kazne su velike, sežu i do 50.000 kuna po objektu, a objekti se mogu i zapečatiti, te se može tražiti povrat ilegalno stečene dobiti, pojasnio je Popović.

Milijuni eura gubitaka

- Sjeverozapadna Istra ima više od 30.000 kreveta u našoj evidenciji eVisitor. Sigurno se barem 30 posto od toga iznajmi na crno, što znači da mi gubimo više od milijuna eura. To nisu male cifre! Stvarno je vrijeme da se državni aparat posveti vikendašima, navela je Vesna Ferenac iz Turističke zajednice Novigrad.

Prošle godine bilo je pečaćenja objekata na sjeveru Istre. U Brtonigli su tako zatvorena tri objekta koja su se godinama oglašavala na raznim booking platformama. Turistička zajednica naplatila im je pritom i svu ekonomsku korist.     

Podsjetimo, postojećim urbanističkim planovima definirane su brojke kreveta u hotelima, turističkim naseljima i kampovima, no ne i brojke nekomercijalnog smještaja. Stoga se direktori i direktorice istarskih turističkih zajednica nadaju kako će novi Zakon regulirati i taj dio kapaciteta.