Politika i društvo

Profesorica prava Barbara Herceg Pakšić:

"Žena kojoj prijeti silovanje može svog napadača i ubiti, ako se nema kako drugačije obraniti"

Teško je predvidjeti kako će se neka osoba u trenutku napada postaviti. Hoće li se, primjerice, smrznuti od straha ili će preburno reagirati, pa imamo primjer kada žrtva, nekom vrstom automatske ponavljajuće radnje, napadača ubode nožem značajno više puta nego što je to bilo nužno potrebno da se napad zaustavi * Obrana se primjenjuje dok napad traje. Nije dozvoljeno braniti se naknadno, kad je napad već završio, što često izgleda kao osveta


 
6 min
Borka Petrović
FOTO: Privatni album

Teško je predvidjeti kako će se neka osoba u trenutku napada postaviti. Hoće li se, primjerice, smrznuti od straha ili će preburno reagirati, pa imamo primjer kada žrtva, nekom vrstom automatske ponavljajuće radnje, napadača ubode nožem značajno više puta nego što je to bilo nužno potrebno da se napad zaustavi * Obrana se primjenjuje dok napad traje. Nije dozvoljeno braniti se naknadno, kad je napad već završio, što često izgleda kao osveta

"Netko mi prilazi prijeteći, glasno viče, maše rukama, ne želi stati ni nakon upozorenja. Ulazi mi u osobni prostor, unosi mi se u lice. Imam li ga pravo udariti prije nego on udari mene?".

"Netko me napada i bojim se za svoj život. Mogu li se od napada obraniti pištoljem koji sam mu zgrabio, iako nemam dozvolu za vatreno oružje?"

FOTO: Pixabay

Na ova i slična pitanja o nužnoj obrani, samoobrani i što se smatra prekoračenjem nužne obrane, razgovarali smo s profesoricom kaznenog prava Barbarom Herceg Pakšić, jednom od najvećih hrvatskih ekspertica na ovom području, koja je nedavno gostovala u Puli, održavši predavanje koje je organiziralo Vijeće za prevenciju kriminaliteta Grada Pule.

- Nasilje, pogotovo ono nad ženama je u porastu. Kako se žene žrtve nasilja, ali i svi ostali, mogu sami obraniti, a da ne prijeđu granicu dozvoljenog?          

- Nužna obrana i prekoračenje njezinih granica zaista su čest predmet razmatranja u okviru sudskih postupaka. Iako građani Kazneni zakon u principu poimaju kao mehanizam represije i zabrane, valja istaknuti da nam ovdje zapravo on nešto dozvoljava.

Dozvoljava nam da se branimo i u toj obrani primjenjujemo silu, a time i nanesemo povrede pravnim dobrima napadača. Nužna obrana je ona koja je prijeko potrebna da osoba od sebe, ali i druge osobe, odbije napad. Pri tome je važno držati se zakonskih granica. Obrana se primjenjuje dok napad traje. Nije dozvoljeno braniti se naknadno, kad je napad već završio, što često izgleda kao osveta, ili pak unaprijed, dok još nema napada (anticipirano).

Nagon agresije može nam sačuvati život

- No, vrlo je teško predvidjeti na koji će način netko reagirati kada se nađe pred ugrozom. Kako na to Zakon gleda?

- Nagon agresije zapravo je svima urođen, i ponekad nam on može sačuvati život. Teško je predvidjeti kako će se neka osoba u trenutku napada postaviti, hoće li se, primjerice, smrznuti od straha ili će preburno reagirati, pa imamo primjer kada žrtva, nekom vrstom automatske ponavljajuće radnje, napadača ubode nožem značajno više puta nego što je to bilo nužno potrebno da se napad zaustavi.

U slučaju stanja značajne razine straha, koju zakon opisuje kao „ispričavajuću jaku prepast“, žrtva može biti oslobođena za značajne povrede koje je nanijela napadaču i u prekoračenju granica nužne obrane. Ipak, važno je naglasiti da je, u činjeničnom smislu, svaki slučaj nužne obrane i njezina prekoračenja zaseban, jedinstven, pravnički rečeno questio facti.

To je osobito važno jer nužna obrana ne počiva na načelu razmjernosti pravnih dobara između napadnutog i napadača. Laički rečeno, žena kojoj prijeti silovanje može svog napadača i ubiti, ako se nema kako drugačije obraniti. Iznimka ipak postoji: nije dopušteno ubiti radi zaštite imovine!

Nagon agresije zapravo je svima urođen, i ponekad nam može sačuvati život

Barbara Herceg Pakšić

- Dakle, ako nam netko prijeti imamo se pravo braniti kako god možemo?

- Sama prijetnja, kao najava nekog zla, još nije napad, no ukoliko do napada dođe, osoba se ima pravo braniti kako zna i može u tom trenutku kako bi sačuvala svoj život, tjelesni integritet i slično. Naravno, uvijek se polazi od činjenice da ta obrambena reakcija treba biti primjerena situaciji, i da se ne upotrijebi prekomjerna sila.

Dakle, slikovito rečeno, na verbalan napad nećemo reagirati odmah šakom, a kod ozbiljne prijetnje nožem osoba educirana i ovlaštena za uporabu oružja neće pucati odmah u glavu, pojašnjava profesorica dodajući kako se prilikom suđenja u ovakvim slučajevima sudac zapravo pita „kako bi prosječna osoba reagirala i što bi prosječna osoba učinila da se nađe u sličnoj situaciji“.

- Legitimno je tijekom obrane koristiti i oružje?

FOTO: Pixabay

- Jest, no to ne znači da se nužnost takve obrane neće kasnije preispitivati na sudu. U situacijama kad ne preostaje ništa drugo da bi se napad otklonio, a osobito kad je značajna razlika u fizičkoj snazi napadača i napadnutog, slabija strana čini ono što je prijeko potrebno da bi se obranila.

Nema jednostavnih smjernica. Obzirom na relativno jednostavan zakonski tekst, važnu ulogu igra obuhvatna sudska praksa iz koje se vide činjenice i kontekst sveukupne situacije.

- Jedan od poznatijih slučajeva je onaj Ane Magaš, možda medijski najpoznatije hrvatske zatvorenice. Ona je u samoobrani ubila muža, no ipak je osuđena. Kako ga vi komentirate?

PIXSELL/Dino Stanin

- Poznat mi je slučaj na koji se referirate, riječ je o kaznenom djelu počinjenom prije više od desetljeća i pol, dakle 2005. godine u Zadru. To je bio vrlo eksponiran medijski slučaj, o kojem je u konačnici prije nekih desetak godina snimljen i film. Poznato mi je da je sud u konačnici odlučio da je riječ o ubojstvu počinjenom u prekoračenju granica nužne obrane, odnosno da je osoba, braneći se od napada, prekoračila mjeru potrebne obrambene radnje tj. izvršila intenzivan eksces. Takvo prekoračenje, sukladno zakonskom tekstu, izlazi iz mjere dopuštene obrane, ono je kažnjivo, no moguće je primijeniti ublažavanje kazne.

Korona intenzivirala nasilje u obitelji

 - Nedavno je u Splitu počinjen još jedan femicid, žene sve češće pogibaju od ruku partnera, rijetko se koja uspije obraniti, a ne reagira ni društvo? Je li ljude zapravo strah prijaviti nasilje, spriječiti napad jer se boje da bi sami mogli kazneno odgovarati?

- Općenito govoreći, nasilje nad ženama pokazuje se kao značajan društveni problem, a bez učinkovitih strategija. Na globalnoj razini, najnoviji podaci Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju kako gotovo svaka treća žena tijekom svog života biva na različite načine zlostavljana. Intimno partnersko nasilje počinje vrlo rano. Većina nasilja prema ženama počinjena je od strane sadašnjih ili bivših supruga ili intimnih partnera.

Otkako je došlo do pandemije korona virusom, globalni podaci pokazuju da su se pojedina nasilja nad ženama, primjerice nasilje u obitelji, intenzivirali. Zbog toga su, prema podacima Ujedinjenih naroda, do rujna 2020. godine, 52 države u odgovor na COVID19 pandemiju, integrirale prevenciju i suzbijanje nasilja prema ženama i djevojčicama. S druge strane, manji postotak žena koje dožive nasilje će potražiti bilo kakvu pomoć.

Sankcije za nasilje nedostatne

- Zašto žene ne traže pomoć, boje li se osvete ili nemoći institucija?

- O ovom problemu treba otvoreno i javno govoriti, a načelno, nekoliko je slabih točki. Ključni zakoni trebaju biti usklađeni s konvencijskim mehanizmima. Zaštita žrtava mora se unaprijediti.

Istraživanja pokazuju da su sankcije koje se izriču za počinjeno nasilje nad ženama nedostatne i na blažoj strani spektra. Ne pruža se potrebna poruka društvu niti se počinitelje učinkovito odvraća od počinjenja djela. I dalje postoji potreba za sustavnim edukacijama policijskih i pravosudnih djelatnika.

- Ima li u Hrvatskoj ipak pomaka na bolje?

- Bez obzira na vidljive pomake, na legislativne intervencije, mjere i kampanje, nasilje u obitelji i prema ženama ostaje permanentan društveni problem na kojeg ukazuju i presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima protiv Hrvatske.

Međutim, društveni problemi ovog tipa ne mogu se riješiti pukim zadiranjem u zakonske norme mijenjajući pojedinačna rješenja ili pak uvodeći nove inkriminacije. To je lakši dio priče.

- Što je onda potrebno?

- Potrebno je, a što je puno zahtjevnije voditi računa o široj slici koja uključuje mnoge stvari. To znači da najprije moramo imati prikladne zakonske okvire koji ne samo da omogućuju sankcioniranje nasilja prema ženama, nego i omogućuju rodnu ravnopravnost, jednake radne uvjete i plaće, dostupno obrazovanje i slično.

Drugo, ojačati prikupljanje i uporabu podataka kroz istraživanja koja nam ukazuju na društvenu prevalenciju ovog nasilja i njegovih pojedinih oblika kako bismo znali gdje su nam točno slabe točke i gdje je potrebno djelovati.

Moramo uspostavljati i podupirati provedbu prevencijskih programa, poglavito onih koji osnažuju položaj žena u društvu i primjenjivati preporuke koje adresiraju ovaj problem te mijenjati društvene paradigme koje olakšavaju ili vode ka prihvaćanju ili relativiziranju nasilja prema ženama.


Nastavite čitati

Od danas jeftinija i premium goriva

Na benzinskim postajama u Hrvatskoj litra eurosuper 95 goriva od utorka se prodaje po 11,30 kuna, što je 70 lipa manje nego proteklih tjedan dana, dok je cijena osnovnog eurodizela pala 66 lipa, na 12,14 kuna, a pojeftinila su i premium goriva

Požar na Zrću gasi i kanader

Na Zrću, najpoznatijoj party plaži u Hrvatskoj, noćas je izbio veliki požar, gase ga vatrogasci DVD-a Novalja, a u pomoć im je stigao i kanader

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.