nastavlja se saga o vodnjanskim kumovima
VODNJANSKA FABRIKA ŠOLDI Klaudio Vitasović gradskim novcem platio dvorište oko svoje vile
Bivši vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović najprije je gradskim novcem skupo platio parcelu koja vodi do njegove luksuzne vile, a onda ju je kao privatna osoba ogradio i pretvorio u vlastito dvorište. Pritom je cestu 2010. kao gradonačelnik platio 50 eura po kvadratu, dok je 2016. zemlju za kuću privatno platio samo 18 eura po kvadratu. Obje parcele je kupio od Krešimira Stojkovskog koji je godinama bio glavni geodet u Gradu Vodnjanu. Naravno, sve je pravno pokrivao Goran Pajić.
Bivši vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović najprije je gradskim novcem skupo platio parcelu koja vodi do njegove luksuzne vile, a onda ju je kao privatna osoba ogradio i pretvorio u vlastito dvorište. Pritom je cestu 2010. kao gradonačelnik platio 50 eura po kvadratu, dok je 2016. zemlju za kuću privatno platio samo 18 eura po kvadratu. Obje parcele je kupio od Krešimira Stojkovskog koji je godinama bio glavni geodet u Gradu Vodnjanu. Naravno, sve je pravno pokrivao Goran Pajić.
U 200 kvadrata tlakavca na parkiralištu pred kućom Klaudia Vitasovića ugrađena je čitava suvremena povijest Vodnjana.
Parkiralište je izgrađeno na parceli s atraktivnim pogledom na Brijune, na izlazu iz Vodnjana prema Galižani, na lokalitetu zbog lokalne crkvice poznatom kao Sveta Nedjelja. Nekoliko hektara tog i okolnog zemljišta, nekad u vlasništvu lokalne talijanske obitelji Fioranti, nakon 1945. zagubilo se u izmaglici klasne jednakosti i bratstva i jedinstva. Za vrijeme Titove Jugoslavije to je područje pretežno korišteno za vrtove i razne nasade, dijelom ga je obrađivalo lokalno stanovništvo, dijelom radnici Puljanke.
Dolaskom demokracije, zbog pogleda na Brijune i romantičan zalazak sunca, zemljište postaje komercijalno zanimljivo lokalnim maherima i dobro povezanim „developerima“. Krešendo se dogodio u eri vjenčanih kumova, u zlatno doba vodnjanske zemljišne alkemije kojom su se odabrani pojedinci brutalno obogatili.
Veliki šoping i neobično ukidanje urbanizacije
Naša priča počinje 2006. godine. Najpoznatiji pulski geodet Krešimir Stojkovski od dvaju članova obitelji Fioranti, Bruna i Luciana iz Torina, kupuje jednu četvrtinu njihovog imanja ukupne veličine 13.800 metara. Prema podacima iz ugovora, za 3.450 četvornih metara Stojkovski je platio 12.500 eura ili 3 i pol eura po kvadratu.
Geodet danas kaže da je u kontakt s vlasnicima došao prilikom parcelacije susjednog zemljišta koje je prethodno kupio.
-U predmetu parcelacije susjednog zemljišta po službenoj sam dužnosti obavijestio vlasnike susjednih parcela i poslao im parcelaciju na uvid. Adrese su bile u njihovom vlasničkom listu. Dio suvlasnika se odazvao i zakazao sastanak na kojem su mi ponudili kupnju njihovog dijela. S obzirom da su oni iz Torina i nisu imali nikakve interese za tu zemlju ponudili su nisku cijenu, objasnio nam je Stojkovski.
Bila je to izrazito povoljna kupnja s obzirom da se tada, u listopadu 2006. godine, zemljište nalazilo u građevinskoj zoni koja je ubrzo ukinuta usvajanjem Prostornog plana Grada Vodnjana u srpnju 2007. godine.
- Zemlju sam od njih kupio povoljno jer je tada pričalo da se će se cijela ta zona deurbanizirati, a i ulazio sam u suvlasništvo, a ne samovlasništvo, opisuje nam Stojkovski svoju povoljnu kupovinu.
On je potom brzinski, iako nije bio vlasnik cjelokupnog zemljišta, u nekoliko mjeseci ishodovao desetak lokacijskih dozvola i na taj način efikasno zaobišao buduću deurbanizaciju kupljene zemlje.
Geodetski bonus od 50 tisuća eura
U kolovozu 2008. godine Krešimir Stojkovski od pulskog suda traži razvrgnuće suvlasničke zajednice. Vlasnike preostalog zemljišta (tri četvrtine od 13.800 kvadrata), članove obitelji Fioranti nepoznatog boravišta, pri sudu zastupa - skrbnik.
Sudskom odlukom Stojkovski dobiva 4.500 četvornih metara zemljišta ili 1.000 metara više nego je kupio dvije godine ranije.
- U procesu razvrgnuća suvlasništva pokazalo se da stara i nova izmjera u katastru nisu usklađeni pa je na koncu ispalo da su parcele koje sam kupio i koje su bile u cijelosti omedene suhozidima - veće. To se događalo i na drugim lokacijama, objašnjava geodet.
Prevedeno u eure, nesusklađenost katastarskih izmjera stvorila je dotad nevidljivih 50.000 eura koje su na koncu pripale sretnom nalazniku. Naravno, onom koji je mjerio.
Na ovom mjestu vrijedi pripomenuti da je geodet Krešimir Stojkovski, kao i njegov otac Dragan, dobro povezan sa svim sferama istarske politike, pravosuđa i prostornog planiranja. Ugodan u društvu, u građevinskim krugovima Krešo je poznat kao osoba koja može riješiti gotovo sve probleme.
Stojkovski i na cesti zaradio 28.000 eura
Posao na lokaciji Santa Domenica ide dalje: Stojkovski predlaže, a sud usvaja, da upravo njemu u podjeli imovine obitelji Fioranti pripadnu parcele 5981/1 i 5981/3 k.o. Vodnjan.
U listopadu 2008. godine Stojkovski dijeli parcele na nekoliko manjih i tako dolazimo do 588 četvornih metara ceste koja je u fokusu našeg članka.
-Iste sam isparcelirao i za potrebe građevinskih dozvola bilo je potrebno izvesti cestu. Cijenu je odredio sudski vještak angažiran od strane Grada Vodnjana. Ta je cijena bila viša od moje kupovne zbog ranije navedenog znatnog angažmana i ulaganja koji sam do tada poduzeo. Isplatu sam kompenzirao s komunalnim doprinosom koji su mi obračunali za spomenute dozvole, prisjeća se pulski geodet.
U prosincu 2010. godine Stojkovski dio zemljišta koje je četiri godine ranije kao građevinsko kupio od obitelji Fioranti za 3,5 eura pa kvadratu, sada kao negrađevinsko prodaje Gradu Vodnjanu za 50 eura po kvadratu.
Zaključkom gradonačelnika Klaudija Vitasovića Grad Vodnjan, temeljem sudske procjene vještaka Suada Kadrića, od Stojkovskog kupuje 588 kvadrata neurbaniziranog zemljišta za iznos od 227.728 kuna.
Stojkovski je komad zemlje plaćen 2.000 eura za četiri godine Gradu prodao za 30.000 eura.
Prilično je upitan razlog tako brze Vitasovićeve reakcije s obzirom da za navedenu kupovinu nije postojala neka žurna zakonska obveza. Evidentno je i da kilometari drugih sličnih cesta nikad nisu otkupljivani.
Švicarki za 46 eura metar, za Vitasovića 18!
Razlog ekspresne kupovine postaje jasniji kada ovoj priči dodamo i podatak da je početkom 2015. Stojkovski upravo tadašnjem gradonačelniku Vitasoviću prodao susjednu parcelu 5981/3 na kojoj je ovaj potom sagradio velebnu vilu s bazenom.
Vitasović je parcelu veličine 2.190 kvadrata Stojkovskom platio 300.000 kuna, odnosno 40.000 eura. Radi se o izrazito niskoj cijeni jer je u to vrijeme cijena građevinskog zemljišta na toj lokaciji bilo od 60 do 80 eura po kvadratu.
Vitasović ju je platio 18 eura po kvadratu.
Kao usporedba može nam poslužiti susjedna parcela koju je Stojkovski sredinom 2014. prodao jednoj švicarskoj državljanki. Ona je 1.941 četvorni metar platila 90.000 eura ili oko 46 eura po metru.
-Parcele koje je kupio Vitasović bile su u prodaji duži vremenski period jer su bile manje atraktivne. Zbog njihove blizine pruzi i teretu magistralnog vodovoda koji prolazi preko njih te limitira izgradnju prodaja se nije ostvarila. Prvi ozbiljno zainteresirani kupac bila je supruga od tadašnjeg gradonačelnika, te se je izvršila kupoprodaja, objasnio nam je Stojkovski razliku u cijeni.
Veliko finale: Gradonačelnik Klaudio prisvojio gradsku zemlju
Na ovom mjestu naša priča dolazi do svog velikog finala. Klaudio Vitasović gradi kuću i tom prilikom ograđuje trećinu kupljene prometnice i pretvara je u vlastito dvorište popločeno tlakavcem. Da rezimiramo, Vitasović je kao gradonačelnik metar ceste platio 50 eura i onda hladno prisvojio 200 metara ili 10.000 eura gradske imovine.
Krešimir Stojkovski nije želio komentirati taj Vitasovićev potez.
-S tim nisam upoznat i to ne bi komentirao, odgovorio nam je geodet. Komentirati nije želio ni Klaudio Vitasović koji nije odgovarao na naše upite vezano za uzrupaciju gradske ceste.
Inaće, Vitasovićeva vila već je nekoliko godina predmet zanimanja raznih pravosudnih organa.
Pastrovicchio: Godinama je privatni interes imao prednost pred javnim
U nastojanju da saznamo kako nova vodnjanska vlast gleda na Vitasovićevo prisvajanje ceste obratili smo se Ediju Pastrovicchiju.
-Uvidom u uredsko poslovanje nije pronađen zahtjev niti rješenje kojim bi se odobrila gradnja ili dalo na korištenje katastarsku česticu 5981/1 k.o. Vodnjan u vlasništvu Grada Vodnjana, niti je pronađen zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa oko te čestice. Komunalni redari Grada upućeni su da utvrde činjenice na terenu na temelju čega će se krenuti u rješavanje imovinsko pravnih odnosa, odgovorio nam je Pastrovicchio.
-Grad Vodnjan ima još puno sličnih slučajeva uzurpacije gradskog zemljišta i službe ih istražuju u skladu s mogućnostima. Takvi slučajevi iznova pokazuju kakav je bio odnos prema gradskom ili javnom vlasništvu i da su privatni interes u Vodnjanu imali prednost pred javnim. To se više neće tolerirati, zaključio je aktualni gradonačelnik.
Na području Santa Domenica takvih primjera iskorištavanja javnog interesa ima puno. Saga o vodnjanskim kumovima se nastavlja.