Američka vlada govori i o kupovini i o vojnom stjecanju Grenlanda

Američka vlada poslala je pomiješane poruke oko planova za stjecanje kontrole nad Grenlandom, pri čemu Bijela kuća ostavlja upotrebu vojne sile otvorenom, dok državni tajnik govori o kupovini tog danskog teritorija, prema izvješćima medija.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je u utorak da "predsjednik (Donald Trump) i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja, a naravno, korištenje američke vojske uvijek je opcija na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku".

Državni tajnik Marco Rubio, koji je ujedno i Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je zastupnicima iza zatvorenih vrata da se nedavna retorika ne bi trebala tumačiti kao signal vojne invazije, izvijestili su američki mediji.

Cilj je, prema Wall Street Journalu i New York Timesu pozivajući se na ljude upoznate s tim pitanjem, kupovina Grenlanda.

New York Times je dodao, pozivajući se na dužnosnike, da je Trump zatražio od svog osoblja da dostave ažurirani plan za stjecanje otoka, ideju koju je iznosio već tijekom svog prvog mandata. Rubio je to zastupnicima navodno rekao u ponedjeljak.

Sedam europskih čelnika izrazilo je solidarnost s Grenlandom u utorak nakon ponovljenih Trumpovih prijetnji.

„Grenland pripada svom narodu. Na Danskoj je i Grenlandu, i samo na njima, da odlučuju o pitanjima koja se tiču ​​Danske i Grenlanda“, navodi se u zajedničkoj izjavi koju su potpisali čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Velike Britanije i Danske.

Izjava je objavljena nakon novih Trumpovih komentara u kojima se tvrdi da je Washington zainteresiran za stavljanje tog uglavnom autonomnog teritorija pod američku kontrolu, rekavši da SAD-u „treba“ Grenland radi nacionalne sigurnosti.

Čelnici su naglasili važnost načela sadržanih u Povelji UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica.

Također su napomenuli da je Kraljevina Danska, uključujući Grenland, dio NATO-a te su rekli da se sigurnost na Arktiku stoga mora „postići kolektivno“ sa saveznicima NATO-a, uključujući SAD.

Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je u ponedjeljak da bi napad SAD-a na drugu članicu NATO-a označio kraj tog zapadnog obrambenog saveza i kraj sigurnosne arhitekture postignute nakon Drugog svjetskog rata.