"Danska je večeras poslala važnu poruku našim saveznicima u Europi i u NATO-u i (predsjedniku Vladimiru) Putinu. Pokazali smo da, kad Putin napadne slobodnu zemlju i zaprijeti europskoj stabilnosti, mi, ostale zemlje se ujedinjujemo", rekla je premijerka Mette Frederiksen
"Danska je večeras poslala važnu poruku našim saveznicima u Europi i u NATO-u i (predsjedniku Vladimiru) Putinu. Pokazali smo da, kad Putin napadne slobodnu zemlju i zaprijeti europskoj stabilnosti, mi, ostale zemlje se ujedinjujemo", rekla je premijerka Mette Frederiksen
Tri mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu velika većina Danaca, gotovo 67 posto, glasala je u srijedu za sudjelovanje u obrambenoj politici Europske unije, pokazuju gotovo potpuni rezultati referenduma održanog u srijedu, prenosi agencija France Presse.
Pozitivan ishod danskog referenduma događa se nakon zahtjeva Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, pošto je rat u Ukrajini potaknuo nekoliko europskih zemalja na promjenu obrambene politike.
"Danska je večeras poslala važnu poruku našim saveznicima u Europi i u NATO-u i (predsjedniku Vladimiru) Putinu. Pokazali smo da, kad Putin napadne slobodnu zemlju i zaprijeti europskoj stabilnosti, mi, ostale zemlje se ujedinjujemo", rekla je premijerka Mette Frederiksen.
"Postojala je Europa do 24. veljače, prije ruske invazije i postoji Europa nakon nje", rekla je.
Oporba je spremno reagirala. Čelnik konzervativne oporbene stranke Soren Pape rekao je u parlamentu nakon objavljivanja izlaznih anketa: "Sve govori da su Danci danas nakon trideset godina odlučili da trebamo ukinuti naše izuzeće u vezi s obranom i da trebamo čvršće surađivati s Europom".
Čelnici Europske unije Ursula von der Leyen i Charles Michel izrazili su u srijedu zadovoljstvo "povijesnim" ishodom danskog referenduma o pridruživanju obrani EU-a, nakon prebrojavanja 99 posto listića.
"Pozdravljam snažnu poruku o sudjelovanju u našoj zajedničkoj sigurnosti koju je poslao danski narod", objavila je na Twitteru predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, "uvjerena da će Danska i EU izvući korist iz te odluke". "Danski narod je donio povijesnu odluku", izrazio je zadovoljstvo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Danska, članica EU-a od 1973., jedina je zemlja europskog bloka koja nije sudjelovala u njegovoj obrambenoj i sigurnosnoj politici. Referendum je označio prvi uspjeh vlade da ukine niz izuzeća izglasanih na referendumu o Ugovoru iz Maastricha održanom 1993.
Danska je nakon toga bila izvan eurozone - članstvo je odbijeno na referendumu 2000. - ali i izvan europske politike unutarnjih poslova i pravosuđa - ponovno odbijene na referendumu 2015. - te obrane.
Zbog ovog potonjeg izuzeća ta skandinavska zemlja - među osnivačima NATO-a - nije mogla sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji EU-a.
Dva tjedna nakon ruske invazije na Rusiju danska premijerka je objavila da se s većinom stranaka u parlamentu dogovorila o organiziranju referenduma o pridruživanju Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a i o velikom ulaganju u obranu kako bi se prešla granica od 2 posto BDP-a za obrambeni proračun kao što to traži NATO.
Jedanaest od 14 stranaka pozvalo je birače da glasaju 'za', što je više od tri četvrtine mjesta u parlamentu.
Dvije euroskeptične stranke krajnje desnice Danski narod i Novi konzervativci te stranka radikalne ljevice Lista jedinstva, bile su protiv.
Danski autonomni teritoriji Grenland - koji nije u EU-u - i Farski otoci nisu sudjelovali u referendumu.
Krovna nogometna organizacija "Starog kontinenta" izrekla je londonskom klubu i uvjetnu zabranu prodaje ulaznica svojim navijačima za jednu gostujuću utakmicu u europskim natjecanjima, koja će se provoditi samo ako se sličan incident dogodi unutar uvjetnog razdoblja od jedne godine
Cijene goriva katapultirao je na početku tjedna zastoj u tranzitu energenata kroz Hormuški tjesnac nakon subotnjeg američko-izraelskog napada na Iran. Teheran je uzvratio napadima na mete u Izraelu i na američke baze u zemljama uz Perzijski zaljev, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Kuvajt i Bahrain
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči jučer je rekao da je da je moguće da novi vrhovni vođa Irana bude imenovan unutar nekoliko dana, nakon što je u subotu ubijen Hamenei, čelnik Irana od 1989. godine
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
