Drugi krug predsjedničkih izbora borba za politički opstanak Đukanovića

Znamo gdje su “džepovi” podrške tijekom drugog kruga i vrijedno ćemo raditi za njihovo aktiviranje i naš konačan trijumf, rekao je Milo Đukanović nakon što je u nedjelju kasno navečer saznao da će se za funkciju šefa crnogorske države boriti s Jakovom Milatovićem iz Pokreta Europa sad.

Đukanović je predsjedničkim izborima u nedjelju osvojio oko 35 posto glasova, a Milatović 29 posto. To su rezultati nevladinih udruga koje su pratile rezultate, dok će konačne crnogorska Državna komisija proglasiti u roku od 48 sati od održavanja izbora.  

Đukanović će, prema ocjenama analitičara u Crnoj Gori, morati mobilizirati cjelokupno biračko tijelo, uključujući i iseljenike koji ga tradicionalno podržavaju, jer je na nedjeljnim izborima u odnosu na one 2018., na kojima je pobijedio u prvom krugu, imao 57 tisuća glasova manje.  

“Sada slijede dinamične aktivnosti i potpuna mobilizacija biračkog tijela, onog koje je lojalno europskoj i građanskoj ideji, i siguran sam da pobjeda neće izostati 2. travnja. Nastavljamo, za Crnu Goru”, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović.  

Đukanović će, kako se očekuje posebno morati motivirati manjine u Crnoj Gori, jer je u općinama u kojima žive zabilježena niska izlaznost. Tako je u većinski Albancima nastanjenom Ulcinju izlaznost bila svega 30 posto, dok u općinama na sjeveru, koje pretežno naseljavaju Bošnjaci, izlaznost birača nije prešla 40 posto.  

Već je izvjesno da će Đukanovićev protukandidat Jakov Milatović imati podršku svih stranaka prosrpske orijentacije, ali i dijela centra, koji predvode aktualni premijer Dritan Abazović I Aleksa Bečić iz Demokratske Crne Gore, koji je I bio kandidat na predsjedničkim izborima i imao je 11 posto podrške.  

Milatovićeva Europa sad, koja po gospodarskom diskursu pretendira biti stranka centra, ima teret bliskosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom koja je imala veliki utjecaj na formiranje prethodne vlade, nastale nakon što je ujedinjena oporba na parlamentarnim izborima 2020. porazila Mila Đukanovića, u kojoj je Milatović bio ministar ekonomskog razvoja.  

Najveći uspjeh te vlade, koju je tadašnji premijer Zdravko Krivokapić nazvao “apostolskom”, bilo je povećanje minimalne plaće u Crnoj Gori s 220 na 450 eura.  

Milatović je zajedno s Milojkom Spajićem, ministrom financija u toj vladi, osnovao Pokret „Europa sad“, koji je dobio naziv po ekonomskom programu koji je usvojila Krivokapićeva vlada tijekom svog jednogodišnjeg mandata.

Rođen 1986., završio je Ekonomski fakultet u Podgorici kao student generacije, magistrirao na Oxfordu i bio je stipendist britanske vlade. Uz ostalo radio je u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) prvo kao ekonomski analitičar za regiju jugoistočne Europe, a potom je kao glavni ekonomist pokrivao zemlje Zapadnog Balkana te zemlje EU-a.
 

Birači dali prednost gospodarskim temama

Dio analitičara u Podgorici, smatra da su stanovnici Crne Gore nakon prvog kruga predsjedničkih izbora poslali jasnu poruku da žele stavljanje u fokus socijalnih i gospodarskih tema. 

“Građani više ne žele podjele, i žele izići iz tog okvira. Građani su umorni pričati o neovisnosti Crne Gore, ugroženosti zemlje, nitko ne osjeća da je država ugrožena. Građani žele gospodarsku priču, i socijalne i gospodarske teme su dobile svojih pet minuta”, kazao je za RTCG analitičar Miloš Bešić, ocjenjujući da je rezultat prvog kruga poruka svim političkim akterima da se prestanu baviti podjelama i “metafizičkim političkim pitanjima”. 

Na drugoj strani Ana Nenezić  iz NVU Centar za monitoring tvrdi da je Pokret Europa sad “narastajuća stranka, koja je dominantno populistička, ali šalje poruke koje su biračima pitke i na koje reagiraju pozitivno”.  

Ona je istaknula da će, ako se ovakva tendencija nastavi, Europa sad biti ta stranka koja će se pitati o potencijalnoj koaliciji na parlamentarnim izborima i na koji način će biti formirana vlast.  

"Imaju snagu da mogu biti dominantni za pregovaračkim stolom i da drugim strankama centrističkog bloka kažu - uzmi ili ostavi", rekla je Nenezić za TV Vijesti.  

U tom smislu bilo je i prvo obraćanje Jakova Milatovića, nakon što je bio izvjestan njegov prolazak u drugi krug. On je najavio pobjedu i ustvrdio da će 2. travnja Đukanovića poslati u političku mirovinu.  

“Ovo je pobjeda cijele Crne Gore, onih koji su bili diskriminirani, čija su djeca napustila Crnu Goru trbuhom za kruhom, koji nisu imali pravdu, koji su bili siromašni. Ovo je zajednička pobjeda lijepe, bolje, pravednije, jednakije Crne Gore”, rekao je Milatović.  

Krah je na predsjedničkim izborima doživio Andrija Mandić, čelnik prosrpskog Demokratskog fronta te blizak suradnik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, kojega je podržali 19 posto birača. On je u prvom obraćanju dao punu podršku Jakovu Milatoviću, te je pozvao svoje birače da ga podrže.  

SDP-ova Draginja Vuksanović Stanković, nakon rezultata od svega 3 posto podrške, podnijela je ostavku na sve funkcije u njezinoj stranci.  

Crnogorski birački spisak broji 540 tisuća glasača, dok sama država prema posljednjem popisu ima 620 tisuća stanovnika. Vjeruje se da je znatan broj iseljenika i dalje upisan u birački spisak pa analitičari očekuju njihov dolazak u Crnu Goru početkom travnja.  

Slična situacija dogodila se tijekom referenduma o neovisnosti kada su Đukanovićeve pristalice iz iseljeništva plaćenim čarter letovima dolazile na glasanje. 

Izlaznost birača na ovim predsjedničkim izborima bila 63,1 posto, a na referendumu prije 17 godina 86,3 posto.