EP traži da se definicija silovanja temelji na načelu "samo da znači da". U Hrvatskoj raste broj slučajeva

Zastupnici u Europskom parlamentu pozvali su države članice u utorak da se prestanu voditi definicijom silovanja samo na temelju sile i nasilja te naglasili da se šutnja ili nedostatak otpora ne smiju smatrati pristankom. 

U izvješću usvojenom u utorak sa 447 glasova za, 160 protiv i 43 suzdržana, Parlament poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo kojim bi se uspostavila zajednička definicija silovanja na temelju dobrovoljnog, informiranog i opozivog pristanka.

Parlament naglašava da se nedostatak otpora, nepostojanje riječi "ne", prethodna suglasnost, prošlo seksualno ponašanje ili bilo koji trenutačni ili prethodni odnos ne smiju tumačiti kao pristanak, kao i da treba uzimati u obzir da žrtva silovanja može reagirati na to kazneno djelo "privremenom paralizom".

Prema kaznenom zakonu u Hrvatskoj, pristanak postoji "ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku". Članak 153., stavak 5. navodi situacije u kojima se smatra da nema pristanka, a to je osobito uz uporabu prijetnje ili prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje te nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. 

"Godinama pozivamo na zajedničku europsku definiciju silovanja i iako je Vijeće spriječilo njezino uključivanje u direktivu o borbi protiv nasilja nad ženama, sve više vlada prepoznaje potrebu za tim pristupom", rekla je u utorak izvjestiteljica Odbora za građanske slobode Evin Incir (S&D), dok je izvjestiteljica Odbora za prava žena Joanna Scheuring-Wielgus (S&D) dodala je da je potrebno "nadići zastarjele zakone kako bi se ženama zajamčila jednaka razina zaštite diljem EU-a". 

Hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj iz redova socijaldemokrata, potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM), rekao je u utorak Hini da "samo da znači da" mora postati europski standard zato što bi to "konačno uklonilo pravne rupe zbog kojih žrtve danas ostaju bez pravde".

"To znači jednake standarde zaštite u cijeloj Europskoj uniji, jasniji rad policije i sudova te veću odgovornost počinitelja. Europska komisija već sada može pojačati pritisak kroz preporuke, financiranje sustava podrške žrtvama i edukaciju policije, sudaca i tužitelja", rekao je Vešligaj. 

Socijaldemokrat je dodao da zabrinjavaju podaci o slučajevima silovanja u Hrvatskoj u prošloj godini i da nam to "mora biti jasan poziv na djelovanje". 

U Hrvatskoj je prošle godine bilo 310 slučajeva silovanja, što je porast za gotovo petinu i najveći broj tog kaznenog djela u posljednjih deset godina. U 57,7 posto slučajeva počinitelji su bile bliske osobe, najčešće bračni partneri, navela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić u svom Izvješću o radu za 2025. godinu. 

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) rekao je da borba protiv silovanja "ne smije postati sredstvo za nametanje rodne ideologije, pobačaja, ljevičarskog spolnog odgoja i cenzure pod krinkom zaštite žrtava", priopćio je ured zastupnika. 

Sokol, koji je glasao suzdržano na ovo izvješće, poručio je također da "ljevica odbija priznati da je masovna imigracija iz trećih zemalja izravno doprinijela rastu stope silovanja".

Patrioti za Europu (PfE) i Europski konzervativci i reformisti (ECR) glasali su protiv izvješća jer smatraju da kazneno pravo mora ostati u isključivoj nadležnosti država članica i prozivaju ljevicu da želi progurati "woke ideologiju" u Europi.