EU obećaje čvrsti odgovor na sabotažu plinovoda Sjeverni tok

EU će ojačati zaštitu svoje energetske infrastrukture nakon incidenata koji su uzrokovali curenje plinovoda Sjeverni tok, rekao je u srijedu visoki predstavnik Unije za vanjsku politiku Josep Borrell.

Izvan upotrebe zbog rata u Ukrajini, plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 koji povezuju Rusiju i Njemačku preko  Baltičkog mora bili su pogođeni dvjema podvodnim eksplozijama, a Europska unija je u srijedu obećala čvrsti odgovor na tu sabotažu.

U blizini danskog otoka Bornholm, između juga Švedske i Poljske, uočena su tri mjesta na kojima plin istječe, a mjehurići su bili vidljivi na površini promjera od 200 metara do jednog kilometra, priopćila je ranije danska vojska.

U ponedjeljak je uočeno curenje plina iz cjevovoda Sjeverni tok 2, a nekoliko sati kasnije je plin počeo curiti i iz plinovoda Sjeverni tok 1, a prije incidenta švedski, norveški i danski seizmološki zavodi su zabilježili dvije podvodne eksplozije, koje su "vjerojatno posljedica detonacije" .

"Sve dostupne informacije ukazuju da su ta curenja rezultat namjernog čina", rekao je Borrell u izjavi.

"Podržat ćemo svaku istragu čiji je cilj u potpunosti razjasniti što se dogodilo i zašto, te ćemo poduzeti daljnje korake za povećanje naše otpornosti u okviru energetske sigurnosti."

Borrell je rekao da je svako namjerno ometanje europske energetske infrastrukture krajnje neprihvatljivo i da će na njega biti odgovoreno "snažnim i jedinstvenim odgovorom".

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u utorak navečer na Twitteru napisala da je s danskom premijerkom Mette Frederiksen "razgovarala o sabotaži dvaju plinovoda".

"Ključno je istražiti te incidente i učiniti sve da rasvijetlimo okolnosti zbog kojih je do njih došlo (...) svaki namjerni poremećaj europske energetske infrastrukture je neprihvatljiv i izazvat će najčvršći mogući odgovor!, kazala je von der Leyen.

Ranije je Frederiksen  rekla da  "vlasti misle da je riječ o namjernim radnjama"

"Ne govorimo o nesretnom slučaju", rekla je premijerka Mette Frederiksen na tiskovnoj konferenciji.

Švedska i Danska, međutim, ne smatraju da je riječ o napadu na njih jer su se incidenti dogodili izvan njihovih teritorijalnih voda, u isključivom gospodarskom pojasu, objavila je vlada.

Ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla je u srijedu za javnu televiziji SVT da moguća sabotaža plinovoda Sjeverni tok ne predstavlja napad na Švedsku.

"To nije napad na Švedsku jer se nije dogodio na našem teritoriju. To je međunarodni incident", rekla je Linde.

Potvrdila je da je američki državni tajnik Anthony Blinken ponudio potporu te da su obaviješteni i EU i NATO.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki ukazuje na rusku umiješanost.

"Jasno je da se radi o sabotaži koja najvjerojatnije navješćuje sljedeću fazu eskalacije situacije u Ukrajini", rekao je Morawiecki, koji je u utorak otvorio plinovod koji povezuje Norvešku i Poljsku.

Norveška je odlučila "pojačati pripreme za odgovor na hitna stanja koja se tiču kopnene i podmorske infrastrukture" te najavila aktivniju upotrebu dronova.

Sjevernim tokom 1 doprema se plin iz Rusije prema Europi, a Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin također kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.

Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led. U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina.