Europska unija poziva Srbiju da uvede sankcije Rusiji

Srbija se mora više usklađivati sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući sankcije protiv Rusije, ali to ne može biti razlog za suspenziju pregovora, izjavio je danas povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi.

"U trenutačnim geopolitičkim okolnostima Srbija mora povećati svoju usklađenost s europskom vanjskom politikom, uključujući deklaracije i sankcije protiv Rusije”, izjavio je povjerenik Varhelyi predstavljajući izvješće o proširenju i napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na njihovu putu prema EU-u.

Komisija je danas predstavila paket o proširenju, koji uključuje pregled napretka u svim zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama. Izvješće se objavljuje jednom godišnje.

Ovim izvješćem obuhvaćeno je šest zemalja zapadnog Balkana i Turska. Izvješća o Ukrajini i Moldaviji, koje se u lipnju dobile status kandidata i Gruziji koja je postala potencijalni kandidat, ovaj put nije objavljeno s obzirom da je Komisija nedavno objavila mišljenje o njihovoj kandidaturi.

S obzirom da se po novoj metodologiji pristupnih pregovora, oni mogu suspendirati i vratiti na početak ako nema dovoljno napretka, povjereniku Varhelyiju, koji je izvješće najprije predstavio u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta a zatim i na konferenciji za novinare, postavljeno je pitanje mogu li se Srbiji suspendirati pregovori jer odbija uvesti sankcije Rusiji, štoviše, postotak usklađenosti u proteklih godinu dana je znatno pao i Srbija u tome nazaduju umjesto da napreduje.

“To jest razlog za zabrinutost, ali se zbog toga ne mogu suspendirati pregovori. Takva su pravila”, rekao je Verhelyi.

U izvješću se navodi i potpisivanje zajedničkih političkih prioriteta između Srbije i Rusije za razdoblje 2023.-2024. u rujnu u New Yorku na marginama Opće skupštine UN-a gdje su ministri vanjskih poslova Nikola Selaković i Sergej Lavrov stavili potpis na taj dokument.

“Neke izjave i potezi visokopozicioniranih srbijanskih dužnosnika izravno su suprotni pozicijama EU-a u vanjskoj politici, uključujući i potpisivanje zajedničkih političkih prioriteta između Rusije i Srbije u rujnu ove godine”, kaže se u izvješću.

Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Crna Gora slijedile su EU i uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, jedino Srbija i Turska to nisu učinile.

U izvješću se pozivaju srpske vlasti da preuzmu odgovornost za “proaktivnu i objektivnu komunikaciju” o Europskoj uniji, koja je njezin glavni politički i gospodarski partner u skladu s njezinim deklariranim strateškim ciljem integracije u EU.

Sve zemlje zapadnog Balkana pozivaju se da prevladaju prošlost i riješe sporove iz ratova 1990-tih godina. “Važna otvorena bilateralna pitanja moraju biti riješena, uključujući granična pitanja, osiguranje pravde žrtvama ratnih zločina, identificiranje preostalih nestalih osoba te uspostavu točne evidencije o prošlim zločinima na regionalnoj razini. U EU nema mjesta za huškačku retorika ili veličanje ratnih zločinaca, s bilo koje strane”, kaže se u izvješću.