ICE će možda koristiti lovce na glave u potrazi za migrantima

Američka Služba za imigraciju i carine (ICE) razmatra angažiranje lovaca na glave i privatnih istražitelja kako bi pronašla desetke tisuća imigranata u okviru Trumpova plana masovnih deportacija, sudeći po vladinim dokumentima na koje se pozivaju svjetski mediji poput Indepententa, Nesweeka i Bloomberga. 

Prema tim dokumentima, ICE bi mogao potrošiti čak 180 milijuna dolara za zapošljavanje privatnih istražitelja za operacije fizičkog nadzora više od milijun domova. U to je uključeno „prikupljanje fotografija i dokumenata koji potvrđuju prebivalište i/ili mjesto zaposlenja stranca“. Ti dokumenti mogu uključivati ​​račune za komunalne usluge i druge slične evidencije. 

ICE ima oko milijun i pol adresa mogućih ilegalnih migranata i zadaća unajmljenih istražitelja bila bi da vjerodostojno provjere te informacije. 

Dokumenti su dio su niza prijedloga kojima se nastoje proširiti planovi za deportacije ilegalnih migranata pod pod Trumpovom administracijom, koja trenutno ima više od 66.000 ljudi u pritvorskim centrima za imigrante diljem zemlje, što je rekordno visok broj. 

Društvene mreže i prije ovoga bile su pune snimki iz američkih gradova u kojima agenti ICE-a love ilegalne imigrante po ulicama velikih gradova, upadaju u tvrtke, privode cijele obitelji u imigracijske centre.

Ovakav ubrzani način otkrivanja ilegalnih imigranata dodatno je podijelio ionako polarizirane Sjedinjene Američke Države.

Pristaše podsjećaju da je riječ o ispunjavanju jednog od najvažnijih predizbornih obećanja predsjednika Donalda Trumpa dok protivnici tvrde da federalni agenti prvo uhićuju ljude koji im se na pogled učine da ne pripadaju u Ameriku, a tek onda provjeravaju njihove dokumente.

Dodatne kontroverze izaziva agresivnost agenata (često lica skrivenog maskama) koji koriste helikoptere, naoružano osoblje i vojna vozila Nacionalne Garde.

ICE je savezna je agencija koja se bavi provedbom imigracijskih zakona, carinskim nadzorom i borbom protiv prekograničnog kriminala. Osnovana je 2003. godine kao dio Ministarstva domovinske sigurnosti nakon napada 11. rujna 2001. Službena misija joj je "zaštita Amerike od prekograničnog kriminala i ilegalnih imigracija koji ugrožavaju nacionalnu sigurnost i javnu sigurnost".

Goleme ovlasti 

Ima tri glavna područja djelovanja - prvo je provedba imigracijskih zakona lociranjem, uhićivanjem i deportiranjem osoba koje ilegalno borave u SAD-u.

Drugo područje su istražne operacije kriminala povezanog s međunarodnim granicama, poput krijumčarenja ljudi i droga, pranja novca, trgovine oružjem i intelektualnim vlasništvom te ilegalnim izvozom i špijunažom.

Treće je upravljanje identitetima kroz baze podataka i biometrijske sustave kako bi se identificirale osobe koje borave nezakonito u SAD-u.

Ovlasti agenata su široke, osim uhićenja na ulici, poslu ili u domu, ICE može osobu preuzeti i u zatvoru te je po isteku kazne deportirati.

ICE ima svoje posebne imigracijske pritvore koji ne spadaju pod Ministarstvo pravosuđa. Uhićeni imaju pravo na odvjetnika, ali ne i na branitelja po službenoj dužnosti kojeg plaća država.

Deportacijski postupak pokreće ICE, a odluku donosi imigracijski sud, dio Ministarstva pravosuđa. Ako se donese odluka o deportaciji, provode je opet agenti ICE-a nakon isteka roka od 30 dana za žalbu. Uhićenima se preporučuje dobrovoljni odlazak iz SAD-a jer tada ostaje mogućnost legalnog povratka jednog dana, koja u slučaju deportacije više ne postoji.

Agencija ima oko 20.000 zaposlenika i godišnji proračun veći od osam milijardi dolara. Trump je od stupanja na dužnost zatražio da pojača djelovanje i maksimalno je podupire.

“ICE hvata najgore od najgorih kriminalnih ilegalnih imigranata, čisti naše ulice od bandi i pravi Ameriku ponovo sigurnom", rekao je.

Zatražio je da se prošire napori za deportaciju svakog imigranta bez dokumenata bez obzira koliko dugo živi u Americi i kakva mu je obiteljska situacija. Jedini ustupak je učinio početkom ljeta, kada je pod pritiskom farmera zatražio da ICE pauzira većinu racija na farmama kojima ionako nedostaje radne snage. 

Kršenja ljudskih prava? 

Ovakvom pristupu odlučno se protive organizacije za ljudska prava, posebno Američka unija za građanske slobode (ACLU) i Human Rights Watch.

Optužuju agente i rukovoditelje ICE-a da su njihove prakse nehumane, neustavne i rasno pristrane. Najvećim problemom vide razdvajanje obitelji i odvajanje djece od roditelja na granici. 

Ove organizacije tvrde da su u imigracijskim centrima uvjeti nehumani, a glavni problemi su prenapučenost, nedovoljna medicinska briga i zlostavljanje.

Dodatno navode da agenti ICE-a agenti krše američki Ustav jer se koriste prevarama poput lažnih aplikacija za zaštitu imigranata koje ustvari koriste da ih primame i lociraju. Najveća optužba ide zbog rasnog profiliranja i brisanja zapisa o uhićenjima.

Zagovornici ICE-a, uključujući Trumpovu administraciju, konzervativne think tankove poput Heritage Foundationa i predsjedniku sklone javne ličnosti brane agenciju kao ključnu za nacionalnu i javnu sigurnost. Oni ističu da su mediji i aktivisti preuveličavaju kontroverze. 

U svakom slučaju, broj uhićenih ove godine gotovo je duplo veći nego u prvoj godini prvog mandata Donalda Trumpa. 

Iako se statistike često ažuriraju s kašnjenjem i postoje različite definicije (uhićen, pritvoren, administrativno priveden) prema američkim medijima je do kraja kolovoza ove godine uhićeno više od 230 tisuća ilegalnih imigranata. Dvije trećine ih nije imalo nikakvu kaznenu osudu za vrijeme dosadašnjeg boravka u Americi. Najviše uhićenja bilo je u lipnju, u prosjeku više od 1.100 na dan.