Indijski stručnjaci uz pomoć umjetne inteligencije podučavaju pse da nanjuše rak

Kad se azilska kujica Chloe ne kotrlja po travnjaku farme izvan indijske tehnološke prijestolnice Bengalurua, podučavaju je da njušenjem ljudskog daha otkrije rak uz manju pomoć umjetne inteligencije.

Opremljena je 3D printanom kacigom i pojasom punim senzora i dio je eksperimentalnih napora čiji je cilj iskoristiti izvanredan njuh pasa u razvoju neinvazivnog testa za rano otkrivanje te bolesti.

Sve veći broj globalnih istraživanja ukazuje na to da se psi mogu dresirati za otkrivanje raka i ostalih ljudskih bolesti, od Parkinsonove bolesti do covida-19.

Startup Dognosis sa sjedištem u Bengaluruu koristi umjetnu inteligenciju za analizu moždane aktivnosti, disanja i govora tijela pasa - pretvarajući njihovu reakciju na miris u podatke.

"U sat vremena mogu obaviti tisuće njuškanja", rekao je AFP-u suosnivač tvrtke Akash Kulgod (26). "Svako njušenje može evaluirati uzorak."

Dognosis se nada komercijalnom lansiranju sljedeće godine, čime bi njihova tvrtka postala treća tog tipa u svijetu, nakon sličnih kompanija iz Njemačke i Izraela.

Rano otkrivanje bolesti može biti ključno i pridonijeti stopi preživljavanja od raka, ali u Indiji se brojnim pacijentima ona dijagnosticira tek nakon što je bolest već u uznapredovaloj fazi.

Njuškanje pasa moglo bi postati jednostavan i pristupačan prvi korak u probiru koji bi se u dogledno vrijeme primjenjivao u većim razmjerima i otkrio potencijalne slučajeve koji bi bili podložni daljnjim testiranjima.

Dok očekuje odobrenje Dognosis - uz potporu tvrtki rizičnog kapitala, uključujući Accel Indiju - na svojim istraživanjima surađuje s vladinim medicinskim ustanovama.

Chloe, mješanka labradora, jedna je od 15 pasa koje ovaj startup trenira. Na sebi ima prilagođenu kacigu za prikupljanje podataka.

"To je kao pseće odijelo 'Iron Mana'", rekao je Kulgod, mladić iz liječničke obitelji, koji je studirao kognitivnu znanost na Berkeley sveučilištu u Kaliforniji.

Studija koja obećava, rezultati objavljeni u Journal of Clinical Oncology

Istraživanja upućuju na to da bolesti mogu promijeniti kemikalije koje oslobađa organizam, stvarajući pritom prepoznatljive mirise.

Psi imaju oko 300 milijuna receptora mirisa, u usporedbi s oko pet milijuna koliko ih imaju ljudi.

Metoda testiranja je jednostavna: pacijent diše u pamučnu masku oko 10 minuta, a maska ​​se zatim zatvara u vrećicu i odnosi u laboratorij. Pacijenti ne dolaze u dodir s psima. 

U centru pod nazivom "Sniffspace" psi testiraju ljudske uzorke na platformama opremljenim automatskim hranilicama koje ih nagrađuju psećim poslasticama.

Suosnivač Kulgoda, 28-godišnji Itamar Bitan, koji je proveo četiri godine u izraelskoj kinološkoj jedinici specijalnih snaga, rekao je kako su psi obučeni da otkriju specifičan neuobičajen miris i da potom za to dobiju nagradu.

"Kad otkriju neuobičajen miris neki psi trče izravno do hranilice očekujući nagradu, neki od njih se na mjestu ukoče, a neki od uzbuđenja grebu po uzorku", rekao je Bitan.

Rezultati nedavne studije Dognosisa koja je obuhvatila više od 1500 sudionika i šest bolnica u državi Karnataka, objavljeni su u stručnome časopisu Journal of Clinical Oncology.

Tvrtka je izvijestila da je uspjela postići stopu točnosti veću od 90 posto kada je posrijedi sedam glavnih vrsta raka i sada planira obavljati testiranja u realnim programima.

Specijalisti za rak u Bengaluruu, neovisni o projektu, izrazili su oprezan optimizam.

"Studija obećava, kao rani signal, no moraju provesti studiju na puno većoj grupi prije nego što donesemo bilo kakve konačne zaključke", rekao je Santhosh Kumar Devadas, voditelj onkologije u bolnici Ramaiah Memorial.

U Indiji je rak velik problem javnog zdravstva. Kod svakog devetog od 1,4 milijarde stanovnika vjerojatno će se razviti bolest.

Dognosis kaže da im je cilj poboljšati "proaktivnu i preventivnu medicinu" uz istodobno poboljšanje "komunikacije između ljudi i pasa".

Većinom su psi koje koriste u svojim istraživanjima biglovi i u nešto manjem broju mješanci belgijskog ovčara malinoisa, no odabiru se samo najbolji, rekao je Kulgod, našalivši se da svi imaju odličnu "ravnotežu između poslovnog i privatnog života" s radnim vremenom ograničenim na oko 30-45 minuta dnevno.