Iran gađao američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu nakon vala američkih napada

Iranska Islamska revolucionarna garda objavila je da je u srijedu napala američke vojne ciljeve u Bahreinu i Kuvajtu, nakon što su Sjedinjene Države izvele val zračnih udara na Iran kao odgovor na napade na tankere u Hormuškom tjesnacu, prenose agencije.

U novom udaru na krhki sporazum o primirju, Revolucionarna garda priopćila je da je zajedničkom raketnom i bespilotnom operacijom gađala ključne američke vojne objekte u luci Bandar Salman, bazu Pete flote američke mornarice u Bahreinu te zrakoplovnu bazu Ali Al Salem u Kuvajtu. Tvrdi i da je srušila američku bespilotnu letjelicu MQ-9 koja je pokušala omesti operaciju.

U Bahreinu i Kuvajtu oglasile su se sirene za zračnu opasnost, a kuvajtska vojska priopćila je da protuzračna obrana odbija "neprijateljske" raketne napade i napade dronovima, prenosi agencija Reuters.

Američka vojska zasad nije komentirala navode o napadima. SAD je prethodno izveo nove vojne udare na Iran te ukinuo dozvolu koja je Teheranu omogućavala prodaju nafte, kao odgovor na napade na tri tankera u Hormuškom tjesnacu. Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) priopćilo je da je tijekom operacije pogođeno više od 60 manjih plovila Revolucionarne garde. Cilj napada, navodi se, bio je nametnuti Iranu visoku cijenu zbog napada na trgovačke brodove i kršenja primirja.

"Neizazvana agresija iranskih snaga predstavlja jasno i opasno kršenje primirja te ugrožava slobodu plovidbe", priopćio je CENTCOM.

Glavni tajnik NATO Mark Rutte izjavio je prije početka samita Saveza u Ankari da su novi američki napadi na Iran bili "apsolutno nužni". "Ako postoji primirje, a Iran ga očito krši, potpuno je ključno da Sjedinjene Države odlučno odgovore", rekao je Rutte, prenosi dpa.

Iransko združeno vojno zapovjedništvo osudilo je američke napade kao "otvoreni čin agresije", zaprijetilo "razornim odgovorom" i poručilo da Teheran neće dopustiti američko uplitanje u upravljanje Hormuškim tjesnacem. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf optužio je SAD za kršenje sporazuma o primirju. Kao razloge naveo je najnovije američke napade, ponovno uvođenje ograničenja na izvoz iranske nafte, američko protivljenje iranskim "prilagodbama" režima plovidbe u Hormuškom tjesnacu te izraelske napade na Libanon.

"Doba ucjena i sile je završilo. Nećemo popustiti", poručio je Qalibaf na društvenoj mreži X, prenosi Reuters. Iranski mediji ranije su izvijestili o eksplozijama na naftnom terminalu Harg, na otoku Kešmu te u južnim lukama Sirik i Bandar Abas. Državna televizija Press TV javila je da se na Hargu čulo više eksplozija, iako CENTCOM nije naveo taj objekt među metama. S otoka Harg Iran izvozi oko 90 posto svoje sirove nafte. Američki dužnosnik rekao je Reutersu da su mete napada bili sustavi protuzračne obrane, obalni radari, projektili zemlja-zrak, protubrodski projektili i lokacije za lansiranje bespilotnih letjelica. Iran nije prijavio poginule civile, no nekoliko je osoba ozlijeđeno od gelera nakon što je, prema navodima državne televizije, "neprijateljski projektil" pogodio komercijalni gat u Siriku.

U potezu koji bi mogao ozbiljno ugroziti sporazum o primirju, Washington je u utorak ukinuo ključnu iznimku koja je Iranu omogućavala prodaju nafte na međunarodnom tržištu. Nakon te objave cijene nafte porasle su više od tri posto. Američki dužnosnici istodobno tvrde da pregovarači i dalje u dobroj vjeri rade na postizanju konačnog sporazuma s Iranom. No kontrola nad Hormuškim tjesnacem Teheranu daje snažan pregovarački adut jer može ozbiljno utjecati na svjetske energetske tokove. Analitičari smatraju da Iran napadima na trgovačke brodove želi pokazati upravo tu pregovaračku moć tijekom razgovora sa SAD-om o trajnom mirovnom sporazumu.

Prema privremenom dogovoru između Washingtona i Teherana, američko ministarstvo financija 22. lipnja izdalo je opću dozvolu kojom je do 21. kolovoza bio omogućen izvoz iranske nafte i petrokemijskih proizvoda. Odlukom od utorka ta je dozvola ukinuta, a Iranu je ostavljen rok do 17. srpnja za dovršetak postojećih transakcija.