Iranska oporba poručuje:"Godina 2023. bit će "godina pobjede" nad režimom"

Godina 2023. bit će "godina pobjede" prosvjednika, poručili su danas iranski oporbenjaci koji žive u egzilu, zauzimajući se za pad režima u Teheranu, koji je uzdrman od početka prosvjeda u rujnu.

"Ako se organizira i bude solidarna, 2023. bit će godina pobjede za iransku naciju. Godina slobode i pravde u Iranu", poručili su oporbenjaci, istaknuti predstavnici kulturnog života, borbe za ljudska prava i sporta.

"Godina 2022. bila je godina veličanstvene solidarnosti za Irance svih vjeroispovijesti, jezika ili političke orijentacije", rekli su.

Ta poruka, objavljena istodobno na njihovim osobnim profilima na društvenim mrežama, izgleda kao pokušaj izražavanja jedinstva koje već dugo nedostaje iranskoj dijaspori, koja je podijeljena na više frakcija od pada šaha 1979. godine.

Među oporbenjacima koji su objavili tu poruku su glumica Zar Amir Ebrahimi, dobitnica nagrade za najbolju glumicu na filmskom festivalu u Cannesu 2022., sin svrgnutog šaha Reza Pahvali i utjecajan disident Masih Alinejad, koji živi u Sjedinjenim Državama.

Među njima su i dobitnica Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi i bivši nogometaš Hamed Ali Karimi.

"Ujedinjeni smo za našu slobodu, nećemo šutjeti", objavila je glumica Golshifteh Farahani na Instagramu.

Po mišljenju Rohama Alvandija, stručnjaka za Iran i profesora na Londonskoj školi ekonomije, ta poruka je "znak nade u ovom mračnom razdoblju".

Prodemokratski prosvjedi počeli su u rujnu nakon što je 22-godišnja Iranka kurdskog podrijetla Mahsa Amini umrla u pritvoru policije za moral koja ju je pritvorila zbog "neprikladnog odijevanja".

Prema zadnjim podacima organizacije Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu, sigurnosne snage ubile su najmanje 476 ljudi od 16. rujna. Prema podacima UN-a uhićeno je oko 1400 ljudi.

Iranski čelnici tvrde da su stotine ubijene u "nemirima", što uključuje pripadnike sigurnosnih snaga.

Iransko pravosuđe osudilo je na smrt 11 ljudi zbog sudjelovanja u prosvjedima, no borci za ljudska prava smatraju da je brojka dvaput veća. 

Smrtne kazne izvršene su nad dvojicom dvadesetrogodišnjaka koji su proglašeni krivima da su ubili i ranili policajce ili paravojnike tijekom prosvjeda.