Plenković je na konferenciji u dvorcu Brdo kod Kranja govorio kako Hrvatska ima „izuzetno zahtjevan” zadatak čuvanja vanjske granice EU-a, na čemu radi 6700 policajaca i zbog čega su poduzeta „ogromna” ulaganja u spremnost policije i tehnologiju nadzora * Trilateralna suradnja, koja je najvažnija Italiji kao državi destinaciji, mogla bi biti pokrenuta vrlo brzo, već do posjeta slovenskog premijera Goloba Zagrebu koji se planira za svibanj, rekao je slovenski premijer
Plenković je na konferenciji u dvorcu Brdo kod Kranja govorio kako Hrvatska ima „izuzetno zahtjevan” zadatak čuvanja vanjske granice EU-a, na čemu radi 6700 policajaca i zbog čega su poduzeta „ogromna” ulaganja u spremnost policije i tehnologiju nadzora * Trilateralna suradnja, koja je najvažnija Italiji kao državi destinaciji, mogla bi biti pokrenuta vrlo brzo, već do posjeta slovenskog premijera Goloba Zagrebu koji se planira za svibanj, rekao je slovenski premijer
Italija, Slovenija i Hrvatska pokreću trilateralnu suradnju kako bi kontrolirale ilegalne migracije, najavili su u utorak premijeri Hrvatske i Slovenije Andrej Plenković i Robert Golob.
Slovenski premijer je na konferenciji za medije u dvorcu Brdo kod Kranja govorio kako je šengen brojnim Slovencima olakšao put u Hrvatsku, te da je podrška Ljubljane hrvatskom članstvu bila „ispravna odluka” u njezinom nacionalnom interesu, što pokazuje i veći broj dolazaka slovenskih državljana u ovoj godini.
Nažalost, nastavio je Golob, u istom periodu se bilježi i povećanje broja ilegalnih ulazaka migranata u Sloveniju, zbog čega je zajednički interes uspostava što boljeg nadzora nad vanjskim granicama Europske unije.
Stoga će dvije države, koje su ilegalnim migrantima samo tranzitne, zajedno s Italijom, zemljom koja im je konačna destinacija, pokrenuti trilateralnu suradnju za nadzor migracija.
Slovenski premijer kazao je kako se ne ide u smjeru da Slovenija i Italija neposredno Hrvatskoj pomažu u zaštitu granice jer je to u hrvatskoj nadležnosti i „ima dovoljno svojih snaga”, nego se razmatra „dubinski” nadzor, od granice do konačne destinacije.
Trilateralna suradnja, koja je najvažnija Italiji kao državi destinaciji, mogla bi biti pokrenuta vrlo brzo, već do Golobovog posjeta Zagrebu koji se planira za svibanj, rekao je slovenski premijer.
Plenković je na konferenciji govorio kako Hrvatska ima „izuzetno zahtjevan” zadatak čuvanja vanjske granice EU-a, na čemu radi 6700 policajaca i zbog čega su poduzeta „ogromna” ulaganja u spremnost policije i tehnologiju nadzora.
Naglasio je da je Hrvatska spremna na trilateralnu suradnju te da je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dan ranije bio u Italiji, „upravo na temu migracijskih politika”.
Plenković je rekao kako Hrvatska time želi poslati „poruku pouzdanosti”, pa dodao da se Golob u razgovorima osvrnuo na „dobre impresije” danske premijerke Mette Frederiksen koja je početkom mjeseca posjetila Nacionalni koordinacijski centar za nadzor granice (NCC).
„Spremni smo i potpisati sporazum o policijskoj suradnji koji je već pripremljen te vjerujem da će se i ti tehnički aspekti riješiti do dolaska premijera Goloba u Hrvatsku”, kazao je hrvatski premijer, dodavši da će suradnja biti „učinkovita, pouzdana i sukladna propisima”.
Ministar Božinović je na samom početku mjeseca rekao kako se brojevi ilegalnih ulazaka migranata na područje EU-a približavaju razini iz 2015. i 2016. godine.
Božinović je tada kazao kako migranti, kao i ranije, većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, „prije svega u Srbiji i BiH”, stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube.
Naglasio je kako su jedan od uzroka većeg broja migracija posljedice ruske agresije na Ukrajinu koje su poremetile svjetske ekonomske tokove i velik broj ljudi gurnule ispod granice siromaštva, ali i ugrozile opskrbu hranom upravo onih područja koje su već ranije imale takvih poteškoća.
Na veći broj dolazaka utjecali su i katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji koji su se dogodili upravo na području gdje je boravio velik broj izbjeglica iz Sirije i drugih država.
Nakon što podmire stanarine i povezane troškove stanovanja i plate kamate na kredite i ostale slične račune, više od 17,5 milijuna građana raspolaže dohotkom koji ih svrstava u skupinu siromašnih, pokazala je analiza
Policija je navela da su vješto obijali brave, ponekad ne ostavljajući vidljive znakove provale. Služili su se i lažnim dokumentima. Uhićenima se na teret stavlja najmanje osam provala u kuće, a policija ne isključuje mogućnost da su sudjelovali u još nekim pljačkama. Istražni sudac im je odredio pritvor
Na drugom mjestu ljestvice je osnivač Amazona Jeff Bezos s bogatstvom procijenjenim na više od 240 milijardi dolara
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
