Izbori u Izraelu bez jasnog pobjednika: Netanyahu bez većine, ali i oporba daleko od vlasti

Izbori u Izraelu održani u utorak završili su bez jasnog pobjednika, pokazale su izlazne ankete, prema kojima je oporbeni blok Gadija Eisenkota izjednačen s blokom premijera Benjamina Netanyahua, pa nijedna strana nema jasan put do vlasti.

Rezultati upućuju na neuspjeh Netanyahuove koalicije i mogućnost višetjednih političkih pregovora o sastavljanju vlade, no politički zastoj mogao bi najdugovječnijem izraelskom premijeru omogućiti da ostane na dužnosti privremenog premijera tijekom pregovora o koaliciji.

"Moramo uspostaviti snažnu desnu vladu", rekao je Netanyahu pristašama svoje stranke Likud tijekom govora u Jeruzalemu te je pritom je istaknuo izraelske vojne uspjehe i ono što je opisao kao povijesnu priliku za "uklanjanje iranske prijetnje".

Televizijske postaje Kan 11 i Channel 13 prikazale su izjednačen rezultat dvaju blokova, dok je prema podacima Channel 12 blok predvođen Netanyahuovim Likudom tijekom noći stekao malu prednost pred Eisenkotovim blokom. Nijedna anketa nije predvidjela da će bilo koja strana osvojiti 61 mandat potreban za većinu u Knesetu, koji ima 120 zastupničkih mjesta.

"Izraelska javnost glasala je protiv Netanyahuova ostanka na mjestu izraelskog premijera... Dostojan vođa prihvatio bi nepovjerenje naroda i danas objavio povlačenje iz politike", rekao je Eisenkot ranije pred pristašama u Tel Avivu.

Predviđa se da će desne vjerske stranke koje vode Itamar Ben-Gvir i Bezalel Smotrich u Netanyahuovu bloku zajedno osvojiti 13 mandata.

Arapske stranke mogle bi imati presudnu ulogu

Arapske stranke izvan dvaju glavnih blokova mogle bi imati presudnu ulogu u određivanju tko će formirati vladu. No Eisenkot, čelnik stranke Yashar i bivši načelnik Glavnog stožera izraelske vojske, gotovo je u potpunosti isključio mogućnost sastavljanja vlade s njima, što mu otežava dolazak na vlast.

Prema prvim procjenama, stranka Raam (Ujedinjena arapska lista) koju predvodi Mansour Abbas trebala bi osvojiti sedam mandata, dok bi Ujedinjena lista mogla dobiti 10 ili 11 mandata.

Izlaznost je iznosila 77,7 posto, objavilo je Središnje izborno povjerenstvo Izraela. Riječ je o najvećoj izlaznosti u više od dva desetljeća, približno sedam postotnih bodova većoj nego na izborima 2022. godine.

Konačni rezultati mogli bi biti poznati tek za nekoliko dana, a izraelski fragmentirani politički sustav manjim strankama daje mogućnost da postanu ključni akteri u koalicijskim pregovorima, koji su nakon prethodnih izbora trajali tjednima ili mjesecima. Ako nijedan blok ne uspije sastaviti vladu, mogli bi se održati novi izbori, čemu se Eisenkot protivi. "Bila bi greška ponovno ići na izbore nakon izbora s ovako visokom izlaznošću", rekao je.

Utorak je bio prvi izborni dan od napada Hamasa 7. listopada 2023. i ratova koji su nakon toga uslijedili u Gazi, Libanonu i Iranu.

Yohanan Plesner, predsjednik Izraelskog instituta za demokraciju, ocijenio je izlazne ankete velikim porazom Netanyahuove koalicije, ali je upozorio da Eisenkot nije izašao kao jasan pobjednik te da bi se mnogo toga moglo promijeniti tijekom prebrojavanja glasova.

Čelnik oporbe Yair Lapid poručio je u priopćenju: "Ne dopustite da vas itko zbuni: Netanyahuov blok doživio je težak poraz. Riječ je o potpunom slomu, a javnost im je poručila da odu kući."

Netanyahu ponovno prijeti Iranu

Ovi prvi parlamentarni izbori od napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. obilježeni su izlaznošću kakva nije zabilježena desetljećima, što pokazuje koliko mnogi Izraelci smatraju da je ovaj izborni ishod presudan.

Deseci tisuća Izraelaca koji žive u inozemstvu vratili su se u zemlju samo kako bi glasali,

Izbori se održavaju u ozračju sve snažnijih međunarodnih kritika zbog načina na koji se vodi rat u Gazi, kao i nasilja i širenja izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, pod najdesnijom vladom u povijesti Izraela.

Rezultati će se pozorno pratiti diljem svijeta, dok Netanyahu ponovno upućuje sve oštrije prijetnje Iranu, riskirajući produbljivanje sukoba čije se posljedice osjećaju daleko izvan Bliskog istoka.

U situaciji političkog zastoja, jedan od ključnih čimbenika za postizanje većine mogla bi biti izraelska arapska manjina, koja čini gotovo 20 posto stanovništva i tvrdi da se suočava s diskriminacijom kakvu dosad nije doživjela.

Netanyahu je upravo na tu manjinu usmjerio svoje napade, optuživši u utorak stranku Raam da pokušava "ukrasti izbore", nakon što su uhićena trojica muškaraca kod kojih su pronađene omotnice pune gotovine.

Izborna tijela opisala su slučaj kao "izolirani incident", a Eisenkot je optužio Netanyahua da "priprema teren" za moguće osporavanje rezultata. Čelnik stranke Raam, Mansour Abbas, osudio je premijerove "laži", ustvrdivši da njima pokušava mobilizirati desno biračko tijelo.