Očekuje se da će stotine tisuća prosvjednika u subotu ponovno izići na ulice Francuske u prosvjedu protiv planirane mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona.
Ovo će biti četvrti put da se sindikati mobiliziraju protiv planova centrističke vlade da podigne dobnu granicu za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine.
Više od milijun ljudi izišlo je na ulice u nacionalnim štrajkovima tijekom dva prijašnja prosvjeda. Prošli utorak u prosvjedima je sudjelovalo 750.000 ljudi. Kontroverzna reforma već je tjedan dana tema burne rasprave u parlamentu.
Mnogi ljudi u Francuskoj koji nisu dovoljno dugo uplaćivali u mirovinski sustav za punu mirovinu već rade nakon 62. godine.
U mnogim profesijama s napornim fizičkim radom ljudi rijetko mogu dulje fizički raditi, kažu protivnici reforme. Štoviše, radnici žele moći uživati u zasluženoj mirovini i ne potrošiti svoje zdravlje u potpunosti na poslu, dodaju.
Macron reformu opravdava prijetećim deficitom u mirovinskom fondu. Budući da je stanovništvo sve starije, zaposleni bi svojim doprinosima morali plaćati sve veći broj umirovljenika. Da bi se razina mirovina održala stabilnom, stanovništvo bi moralo malo više raditi, tvrdi.
Kritičari su doveli u sumnju vladine izračune i traže da država pronađe druge fondove za održavanje ravnoteže mirovinskog sustava.
No nije samo dobna granica za odlazak u mirovinu ono što vlada želi postrožiti. Povećanje staža za punu mirovinu, o čemu je odlučeno prije više godina, ubrzat će se.
Osim toga, vlada želi ukinuti individualne mirovinske sustave s povlasticama za određene skupine zanimanja. Minimalna mirovina trebala bi se povećati na oko 1200 eura.
Mirovinska reforma smatra se jednim od najvažnijih Macronovih projekata. Tijekom pandemije koronavirusa prvi pokušaj provedbe reforme je prekinut. Unatoč ograničenjima zbog virusa, i tada je bilo masovnih prosvjeda i štrajkova.
Nekoliko predsjednika prije Macrona pokušalo je reformirati francuski mirovinski sustav s različitim stupnjevima uspjeha - rašireni prosvjedi i štrajkovi bili su izvjesni za sve njih.
Budući da Macronov tabor više nema apsolutnu većinu u parlamentu, nada se da će reformu progurati uz pomoć konzervativnih Republikanaca, koji su najavili podršku.
No, neki članovi parlamenta - čak i iz Macronove frakcije - još uvijek su suzdržani. Trenutačno su veći problem štrajkovi koji će paralizirati zemlju nego tijesno glasanje.
