Lokalni izbori u 10 općina i gradova, na provjeri i Vučićev rejting

 U 10 srbijanskih gradova i općina otvorena su birališta na kojima će se do 20 sati glasati za lokalnu vlast u iduće četiri godine, ali se već i u izbornoj kampanji pokazalo da za vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) ovi izbori imaju znatno veći politički ulog od pukog izbora vijećnika.

Današnji izbori pokazat će koliko je 14-godišnja vlast srbijanskog populističkog predsjednika Aleksandara Vučića poljuljana prošlogodišnjim masovnim protuvladinim prosvjedima i zahtjevima za demokratizaciju zemlje, suzbijanje korupcije, preustroj institucija i neovisnost pravosuđa.

Prosvjede, predvođene studentskim pokretom, potaknulo smrtonosno urušavanje konstrukcije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu koncem 2024. godine, za koju prosvjednici vide odgovornom autoktratsku vlast predvođenu SNS-om i sklonu koruptivnim poslovima za koje veliki dio javnosti drži da su pridonijeli i novosadskoj tragediji.

Pravo glasa u svih 10 lokalnih zajednica, po službenim podacima, ima 247.985 građana, a birat će vijećnike s ukupno 50 izbornih lista, koje su formirale lokalne vladajuće stranke na čelu s SNS-om i koalicijskim partnerima, te oporba, studentski pokret i građanske inicijative, ponegdje i na zajedničkoj listi.

Lokalni izbori  provode se u Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci, gdje su vijećnici posljednji put birani 3. travnja 2022. godine.

Za vladajuće najveći su izazov liste kandidata okupljene oko studentskog pokreta, koji je u valu prosvjeda tijekom 2025. stekao veliku naklonost građana zahtjevima da se stane na kraj koruptivnim aranžmanima vlasti mimo javnih natječaja,  uključujući loše izvedene radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora i pad nadstrešnice pod kojom je 1. studenog 2024. poginulo 16 ljudi.

Koliku važnost izborima pridaju naprednjaci i njihov službeno donedavni vođa, aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, svjedočila je i činjenica da je SNS sa svojim koalicijskim partnerima izbornoj listi dao ime "Aleksandar Vučić- Srbija, naša obitelj", pridodajući umjesto "Srbija" ime svakog mjesta u kojem će se danas glasati za lokalnu vlast.

I upravo se Vučić, premda ga nacionalni ustav člankom 111 obvezuje da kao šef države "izražava državno jedinstvo Republike Srbije", stavio na čelo kampanje SNS-a i u proteklih mjesec dana posjetio je sve općine u kojima su 29. ožujka lokalni izbori, često u pratnji ministara i drugih državnih dužnosnika, obećavajući šakom i kapom infrastrukturne projekte, ceste, mostove, nova radna mjesta, bolje zdravstvo i socijalnu skrb, veće plaće i mirovine.

Ni Vučić ni srbijanska vlada nisu se obazirali na tvrdnje oporbe i građanskog društva da je takav angažman, zapravo, tzv. dužnosnička kampanja i kršenje zakona.

Razdvajanje javnih dužnosti od stranačkih aktivnosti jedna je od ključnih preporuka koje su, uz poštivanje ljudskih prava i slobode medija, te reviziju popisa birača, Srbiji uputili iz ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

Preporuke ODIHR-a Srbija je službeno prihvatila u ranijim pokušajima međunarodne zajednice da se u zemlji uspostave demokratski i fer preduvjeti za izbore na svim razinama, ali one dosad nisu dosljedno prihvaćene - među ostalim - i u uvođenjem reda i revizijom popisa birača, te ravnopravnim pristupom svih političkih aktera medijima, koji su u većini pod dominatnim utjecajem ili kontrolom vlasti.