Za očekivati je da će predsjednik Milanović u petak službeno pozvati papu Lava u posjet Hrvatskoj
Za očekivati je da će predsjednik Milanović u petak službeno pozvati papu Lava u posjet Hrvatskoj
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boravi danas u službenom posjetu Svetoj Stolici gdje će ga zajedno sa suprugom u privatnu audijenciju primiti papa Lav XIV., kojemu će darovati prvu hrvatsku tiskanu knjigu i, kako se očekuje, pozvati ga u Hrvatsku.
"Predsjednika Milanovića primit će u privatnu audijenciju Sveti Otac Lav XIV., a tijekom boravka u Vatikanu održat će i sastanak s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom", kaže se u najavi Milanovićeva ureda.
"Također, tijekom dana predsjednik Milanović posjetit će Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima gdje će se susresti s hrvatskim studentima katoličkih sveučilišta u Rimu", dodaje se.
Budući da je uobičajeno da papa razmjenjuje darove s državnim poglavarima na kraju privatne audijencije, hrvatski će predsjednik Lavu XIV. darovati Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prvu hrvatsku tiskanu knjigu. Izdana je svega 28 godina nakon prve europske tiskane knjige, Gutenbergove Biblije.
Ta je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Datum njezina tiska izabran je i za Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, 22. veljače, a i za logotip te institucije odabrano je slovo uglate glagoljice 'Iže' preuzeto upravo iz Misala.
Milanović je tijekom svog prvog predsjedničkog mandata bio u Vatikanu 2021. i sastao se s papom Franjom i tada ga pozvao u posjet Hrvatskoj, no to se nije realiziralo.
Za očekivati je da će predsjednik Milanović u petak službeno pozvati papu Lava u posjet Hrvatskoj.
Robert Francis Prevost izabran je u svibnju za poglavara Rimokatoličke Crkve. Prvi je papa iz Sjedinjenih Država.
Na Petrovoj stolici naslijedio je papu Franju i uvelike slijedi njegove poruke. U dosadašnjem pontifikatu kritizirao je pohlepu kapitalizma i snažno se založio za siromašne i one u nepovoljnoj situaciji poput migranata ili onih na područjima pogođenima ratom.
Papa je više puta izrazio žaljenje zbog patnji Palestinaca u Gazi, ali i zabrinutost zbog porasta antisemitizma u svijetu. Također je ponudio Vatikan kao mjesto mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije.
Vatikan obično koristi suzdržanu retoriku kad je posrijedi rješavanje sukoba. No najviši vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin početkom listopada je u intervjuu oštro kritizirao "kontinuirani masakr" Izraela u Gazi, u jednoj od najsnažnijih osuda koju je izrekla Katolička Crkva o izraelskom ratu protiv militantne skupine Hamas.
O čemu će Milanović razgovarati s Papom unaprijed nije poznato, što je uobičajeno kod posjeta državnih čelnika, no tiskovni ured Svete Stolice nakon njihovih sastanaka sa Svetim Ocem i vatikanskom diplomacijom obično objavi kratko priopćenje s temama o kojima se govorilo.
Predsjednik Milanović također bi trebao dati izjavu novinarima.
Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, koji će Milanović također posjetiti u petak, najstarija je hrvatska institucija izvan RH, a u kontinuitetu djeluje više od 500 godina.
Uz to što služi hrvatskim svećenicima na poslijediplomskim studijima na katoličkim sveučilištima u Rimu, ta institucija usmjerena je i na očuvanje hrvatskog identiteta i kulture. Uz zavod, kojemu je rektor od 2020. Marko Đurin, stoji i Hrvatska crkva sv. Jeronima.
U nalogu Bijele kuće nije spomenut nedavni smrtonosni napad u Siriji u kojemu su ubijena dvojica američkih vojnika i američki prevoditelj, a ostalo je nejasno i je li taj incident odigrao ikakvu ulogu u donošenju ovakve odluke
Jedan od čimbenika koji su pridonijeli stambenoj krizi je kratkoročni najam rezerviran putem internetskih platformi. Iako to nudi brojne pogodnosti, veći izbor, dodatne prihode za vlasnike, njegov brzi rast od gotovo 93 posto u razdoblju od 2018. do 2024. pridonio je ograničavanju cjenovno pristupačnih stanova za lokalno stanovništvo, posebno u vrlo popularnim odredištima
Prema novom prijedlogu, od 2035. proizvođači automobila morat će smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 90 posto, umjesto 100 posto. To znači da će 90 voznog parka svakog proizvođača automobila morati biti električni, to jest s nultom stopom emisije, a ostalih deset posto morat će kompenzirati korištenjem čelika koji je proizveden u EU-u uz nisku emisiju ugljikova dioksida ili korištenjem e-goriva i biogoriva
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
