Hrvatski premijer Andrej Plenković pozdravio je u četvrtak podnošenje zahtjeva Kosova za članstvo u Europskoj uniji i poželio mu uspjeh na europskom putu.
“Pozdravljamo zahtjev Kosova za članstvo u Europskoj uniji i želimo im puno uspjeha na europskom putu. Nastavit ćemo pružati potporu i prenositi hrvatska iskustva”, poručio je preko Twittera Plenković, koji u Bruxellesu sudjeluje na samitu EU-a.
Kosovski premijer Albin Kurti predao je u četvrtak u Pragu zahtjev za članstvom Kosova u Europskoj uniji, pokrenuvši proces koji bi mogao potrajati godinama, ako ne desetljećima, a koji ovisi o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Kurti je podnio zahtjev Češkoj koja u ovom polugodištu predsjeda EU-om.
S ovim potezom Kosova EU se suočava s dosad nezabilježenom situacijom.
“Svaka europska država koja poštuje vrijednosti iz članka 2. i koja se obvezuje promicati ih, može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji”, kaže se u članku 49 Ugovora iz Lisabona.
U svim dosadašnjim slučajevima kod odlučivanja o kandidatskom statusu neke zemlje, raspravljalo se o tome ispunjava li zemlja podnositeljica zahtjeva uvjete za članstvo, odnosno kandidatski status za članstvo. Ovdje se, međutim, prvo mora riješiti jedna druga stvar - je li Kosovo država.
Za 22 članice EU-a odgovor je nedvojben, one su priznale Kosovo i uspostavile s njim diplomatske odnose. Ali, za odluku je potreban konsenzus svih 27 članica, a Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska, iz svojih unutarnjih razloga ne priznaje neovisnost Kosova.
Stoga, ne treba od EU-a očekivati jasan odgovor sve dok situacija oko statusa Kosova ne postane jasnija.
Kosovo je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja dosad nije podnijela zahtjev za članstvom u EU-u.
Premda 27 država članica EU-a nije sklono daljnjem širenju Unije, zbog ruske invazije na Ukrajinu odlučile su posvetiti više energije poboljšanju odnosa sa šest balkanskih zemalja: Albanijom, BiH, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom.
