Svijet

Još uvijek bez zajedničkog rješenja

Pregovori o izbornoj reformi u BiH završeni bez dogovora

Cilj pregovora je uklanjanje diskriminacije građana na temelju etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta te legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tijelima vlasti


 
3 min
HINA

Cilj pregovora je uklanjanje diskriminacije građana na temelju etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta te legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tijelima vlasti

Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH završili su u nedjelju bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore u Neumu čiji je cilj bio dogovoriti izmjene izbornog zakona, ali su "približili stajališta", izjavili su pregovarači.

Čelnici vladajućeg HDZ BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) te nekih oporbenih stranaka od petka su u Neumu iza zatvorenih hotelskih vrata pregovarali o različitim modelima izmjena izbornog zakona kako bi ga prilagodili presudama Europskog suda za ljudska prava i ustavnog suda BiH.

Cilj je uklanjanje diskriminacije građana na temelju etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta te legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer posredovao je u pregovorima zajedno s ravnateljicom pri službi za vanjske poslove Europske unije Angelinom Eichhorst.

Nakon posljednje runde pregovora, Palmer je novinarima izjavio kako je važno da su se politički čelnici okupili i izravno razgovarali o teškim pitanjima koja neće tek tako nestati.

"Usvajanje odgovarajućeg izbornog modela mora osigurati Hrvatima u BiH odgovarajuće predstavljanje u svim tijelima vlasti a institucije u Federaciji BiH moraju biti jake i funkcionalne", kazao je Pamer.

Zapad i dalje posreduje u pregovorima

Dodao je da će SAD i EU nastaviti posredovati, ali rješenja moraju naći domaći političari. Upozorio je kako je riječ o paketu u kojemu ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je kako su na stolu bila četiri modela načina biranja članova tročlanog predsjedništva BiH iz Federacije BiH, a najprihvatljivim se čini elektorski uz dvije izborne liste.

"Određeni iskorak postoji, neki će kazati ostalo je još malo razlika no u svakom slučaju postoji dobra osnova", rekao je Čović.

Po njegovim riječima, moguće je da se pregovori nastave u idućih sedam do deset dana i da se postigne konačno rješenje za način biranja članova predsjedništva države i zasupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, pri čemu hrvatska strana inzistira da se u to tijelo Hrvati biraju iz županija s hrvatskom većinom.

Dodao je kako se ovlasti parlamentarnih domova ne smiju reducirati kako to predlaže bošnjačka strana, no moguće su izmjene u načinu biranja predsjednika Federacije BiH i njegovih zamjenika.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je rekao kako je unatoč izostanku konačnog dogovora važno to što je u vezi s Domom naroda stvar praktično rješena, a izbora članova predsjedništva "jako blizu".

Opći izbori u BiH trebaju se održati u listopadu, a izborno povjerenstvo mora ih raspisati najkasnije do 5. svibnja. Prije toga bi se u parlamentu BiH morale usvojiti izmjene izbornog zakona i djelomično promijeniti ustav da bi se rješenja o kojima se političari dogovore mogla primijeniti u novom izbornom ciklusu. 

Čelnik Saveza za bolju budćnost (SBB) Fahrudin Radončić je istaknuo da je bošnjačka oporba jedinstvena da se ne dopusti prevaga etničkog elementa u odnosu na interese BiH kao države.

To što nema konačnog dogovora opisao je kao dokaz da oporba dosljedno štiti interese mutietničke BiH uz uvažavanje zahtjeva Hrvata za legitimnim predstavnicima u tijelima vlasti no bez prelaska nekih od "crvenih crta".

Siguran je da će izbora na jesen svakako biti, a u međuvremenu treba raditi na harmoiniziranju hrvatsko-bošnjačkih odnosa jer na njihovoj neslozi jača samo Milorad Dodik.

Za promjene izbornog zakona potrebna je natpolovina većina zastupnika u Zastupničkom domu no ustav se može promijeniti jedino uz dvotrećinsku zastupničku potporu pa je nužno da uz HDZ BiH i SDA u tome sudjeluje i dio oporbenih stranaka.

Pregovori su naišli na bojkot

Predstavnici nekih od njih, poput Naroda i pravde (NiP) Elmedina Konakovića i Radončićevo SBB-a sudjelovali su u pregovorima u Neumu, no SDP BiH, Naša stranka (NS) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koja je u koaliciji sa SDA te su pregovore bojkotirali tražeći da se prije provedbe izborne reforme otkloni blokada rada državnih tijela vlasti koju već dulje od pola godine provode dužnosnici iz reda bosanskih Srba.

Političke stranke iz Republike Srpske također nisu sudjelovale u pregovorima uz obrazloženje kako je izborna reforma stvar dogovora Hrvata i Bošnjaka, jer se prvenstveno odnosi na Federaciju BiH.

Europski sud za ljudska prava ranije je kroz pet različitih presuda utvrdio kako su građani BiH diskriminirani na izborima ako su pripadnici nacionalnih manjina ili se uopće etnički ne izjašnjavaju, odnosno ako kao pripadnici konstitutivnih naroda žive u entitetu iz kojega se ne mogu kandidirati za članove predsjedništva BiH ili zastupnike u državnom Domu naroda.

Presudom Ustavnog suda BiH iz 2016. utvrđeno je pak kako sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH mora održavati autentičnu izbornu volju pipadnika određenog konstitutivnog naroda, odnosno da to nije tijelo koje predstavlja županije.

Hrvatske stranke su tražile da se ta analogija primijeni i na predsjedništvo države kako bi se osiguralo da Hrvat koji bude izabran u državni vrh predstavlja volju hrvatskog biračkog tijela.


FOTO: Hina

Nastavite čitati

Svijet
 

PRIČA O TAKASHI NAGAIJU - 'Čovjek koji je tješio Nagasaki'

Tri dana nakon katastrofe koja je snašla Hirošimu, oblak smrti nadvio se nad još jedan japanski grad - Nagasaki. U samo nekoliko minuta grad je sravnjen sa zemljom. No, svaka katastrofa u povijesti imala je i svog junaka, a jedan od junaka Nagasakija bio je Takashi Nagai, radiolog koji je preživio bombardiranje grada i do svoje smrti brinuo o ranjenim sugrađanima

Svijet
 

Serena Williams najavila odlazak iz tenisa nakon US Opena

Kao glavni razlog za takvu odluku, tenisačica koja će u 26. rujna proslaviti 41. rođendan, navodi želju da svojoj četverogodišnjoj kćeri Olympiji na svijet donese sestru koju ona silno želi * "Vjerujte, nikada nisam željela birati između tenisa i obitelji. Mislim da to nije pošteno. Da sam muško, ne bih o ovom pisala, jer bih sada bila na terenu i pobjeđivala, dok bi moja supruga rađajući širila našu obitelj. Nemojte me krivo shvatiti: volim to što sam žena i voljela sam svaku sekundu trudnoće dok sam nosila Olympiju", napisala je Serena 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.