U Njemačkoj se još uvijek 15 posto električne energije dobiva iz elektrana koje koriste plin. -Ako Njemačka želi uštedjeti plin neka produlji rad svojih preostalih triju nuklearnih elektrana ili još bolje: neka ponovno pusti u rad tri elektrane koje je isključila prošle godine", rekao je slovački ministar gospodarstva Richard Sulik
U Njemačkoj se još uvijek 15 posto električne energije dobiva iz elektrana koje koriste plin. -Ako Njemačka želi uštedjeti plin neka produlji rad svojih preostalih triju nuklearnih elektrana ili još bolje: neka ponovno pusti u rad tri elektrane koje je isključila prošle godine", rekao je slovački ministar gospodarstva Richard Sulik
Raste pritisak na njemačku vladu, koji dolazi ne samo oporbe nego i od europskih partnera, da zbog nestašice plina produlji rad preostale tri nuklearne elektrane te da u pogon vrati dodatne elektrane koje su nedavno obustavile rad, javljaju danas njemački mediji.
"Od njemačke vlade se traži produljenje rada nuklearnih elektrana i to traži ne samo oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU, nego i nekoliko partnera iz Europske unije", javlja agencija Dpa pozivajući se na izvore u Europskoj komisiji.
Prije svega istočne članice Europske unije poput Mađarske, Rumunjske, Slovačke, ali i susjedne Francuske, od njemačke vlade traže da zbog kritične situacije sa zemnim plinom produlje rad svojih nuklearnih elektrana.
U Njemačkoj se još uvijek 15 posto električne energije dobiva iz elektrana koje koriste plin.
"Ako Njemačka želi uštedjeti plin neka produlji rad svojih preostalih triju nuklearnih elektrana ili još bolje: neka ponovno pusti u rad tri elektrane koje je isključila prošle godine", rekao je slovački ministar gospodarstva Richard Sulik.
Prema njegovim informacijama, radom šest njemačkih nuklearnih elektrana bi se uštedjelo 15 milijardi kubnih metara plina, što je polovica količine koju EU želi uštedjeti prema netom postignutom dogovoru.
Slično se izjasnio i mađarski premijer Viktor Orban, koji je kritizirao Europsku komisiju zato što odbija prisiliti Njemačku da u pogon ponovno stavi svoje nuklearne elektrane.
U Njemačkoj su još u pogonu tri nuklearne elektrane koje bi prema postojećem zakonu, donesenom još za vrijeme vladavine Angele Merkel i nakon katastrofe s nuklearnom elektranom u Fukušimi, trebale najkasnije do kraja godine prestati s radom.
Stručnjaci smatraju da tri nuklearne elektrane koje su prestale s radom prošle godine bez problema ponovno mogu biti priključene na mrežu u roku nekoliko tjedana.
"Mi ne govorimo o godinama nego o tjednima. Svi ugašeni blokovi su tehnički u savršenom stanju", rekao je za dnevnik Bild šef Saveznog ureda za tehničku ispravnost Joachim Buehler.
U koalicijskoj socijaldemokratsko-zeleno-liberalnoj vladi se prije svega stranka Zelenih oštro protivi produljenju ili ponovnom puštanju u rad nuklearnih elektrana. Kao kompromis se spominje nastavak rada elektrana dok se ne potroši nuklearno gorivo na zalihama. To bi za rad postojećih elektrana moglo potrajati do svibnja sljedeće godine.
Zeleni u potpunosti isključuju nabavku novog goriva za nuklearne elektrane. Osim toga se napominje da bi novo gorivo bilo dostupno tek od proljeća sljedeće godine.
Ministar gospodarstva i energetike Robert Habeck (Zeleni) smatra, isto kao i socijaldemokratski članovi vlade, da bi produljenje rada nuklearnih elektrana doprinijelo uštedi od svega 0,7 posto plina. Nuklearke koje su još u pogonu proizvode oko 6 posto električne energije za njemačke potrebe.
Europska komisija je naglasila kako se neće miješati u sukob oko njemačkih nuklearnih elektrana ukazujući na to da je udio pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji "stvar zemalja članica".
Stručna suradnica stručna suradnica Udruge Kuća o batani-Casa della batana izabrana je tijekom 19. zasjedanja Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Asuncionu u Paragvaju
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dovela je do više desetaka tisuća poginulih i milijuna raseljenih ljudi te prouzročila najveću krizu u odnosima između Moskve i zapada od kubanske raketne krize 1962.
Više od milijun Talijana je napustilo zemlju u proteklih 10 godina, a trećina njih u dobi između 25 i 34 godine, pokazuju nacionalni podaci. Oni koji odlaze krive niske plaće i nedovoljno uvažavanje njihovih vještina, a među njima naročito raste udio diplomanata
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
