SNAŽNA POLITIČKA PREVIRANJA Bugari sutra na petim izborima u dvije godine

Bugari sutra izlaze na birališta peti put u dvije godine, duboko podijeljeni u pogledu ruske invazije na Ukrajinu s obzirom na to da je zemlja tradicionalno bliska Moskvi.

Rat je pogoršao politička previranja koja zadnjih godina potresaju balkansku zemlju, najsiromašniju članicu EU-a.

Bugari su 2020. izišli na ulice na najveće prosvjede od pada komunizma sa željom da otjeraju dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova zbog raširene korupcije.

U nadi da će to biti prvi korak prema raščišćavanju javne scene, prosvjednici su potaknuli spiralu izbora.

U nedjelju tako peti put izlaze na birališta u zadnje dvije godine, ali je u međuvremenu optimizam mnoge napustio. 

„Rušimo rekord u broju izbora”, rekao je analitičar Daniel Smilov iz Centra za liberalne strategije.

Ispitivanja javnog mnijenja uoči izbora pokazuju da bi odziv mogao biti nizak, a mnogi birači u Sofiji nisu skrivali ljutnju i razočarenje.

Aleksandra Kirova, koja je sudjelovala na masovnim prosvjedima 2020., rekla je za AFP da ovaj put neće niti glasati.

„Shvatila sam da se zbiva nešto nepromišljeno. Logika je isprva glasila 'Hajde, srušimo ove pa ćemo vidjeti' dalje”, rekla je 41-godišnjakinja koja se vratila u Bugarsku nakon što je završila doktorat u Francuskoj.

„Ali samo smo postavili tempiranu bombu. I vidimo rezultat”, rekla je, dodajući da je sada usredotočena na svoju obitelj kako bi se „emocionalno distancirala” od bolne politike.

Proruski osjećaji

Po zadnjim anketama, stranka GERB Bojka Borisova ima potporu oko 25 posto birača i u tijesnoj je utrci s prozapadnom reformističkom strankom Nastavljamo promjene (PP).

Na čelu s harvardski obrazovanim Kirilom Petkovom (42), koji je bio kratko premijer 2022., PP je udružio snage s malom desničarskom koalicijom Demokratska Bugarska.

"Ali ako ijedan taj blok misli osnovati vladu, trebat će vjerojatno partnere iz stranaka čiji je ugled okaljan sumnjama u korupciju ili čija su stajališta prema Ukrajini problematična", rekao je Smilov za AFP,

Ultranacionalistička stranka Preporod, koja se brzo uspinje u anketama i Bugarska socijalistička stranka (BSP), nasljednica bivših komunista, brane Kremlj kad je riječ o invaziji na Ukrajinu.

Mnogi u toj članici NATO-a imaju pogled uperen prema istoku, štujući Rusiju kao zemlju koja je okončala petostoljetnu vladavinu Osmanlija 1878. godine.

Bugarski proruski predsjednik Rumen Radev, koji je imenovao prijelazne vlade između niza izbora, kritizira Petkova i njegove saveznike da su „ratni huškači”.

Protivi se i slanju oružja Ukrajini.

Istodobno, bugarske tvornice streljiva rade punim kapacitetom proizvodeći streljivo za Kijev koje se izvozi preko trećih zemalja.

Potkopavanje kredibiliteta zemlje

„Politička turbulencija mogla bi potrajati još godinu dana ili dvije”, rekao je Dobromir Živkov, direktor konzultantske tvrtke Market Links, upozoravajući da bi to moglo dodatno potkopati kredibilitet zemlje.

Sofija je morala odustati od uvođenja eura 2024. i još čeka isplatu punog iznosa europskog novca za oporavak od pandemije covida-19.

Pristupanje šengenskoj zoni ponovno je odgođeno zbog protivljenja Nizozemske i Austrije, koje su zabrinute zbog migranata.

Povrh svega, pet izbora zaredom stajalo je zemlju pravo bogatstvo. Trošak se procjenjuje na više od 204 milijuna eura, što odgovara otprilike godišnjem proračunu bugarskog ministarstva kulture.