Trump najavio mogućnost zračne podrške Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da je isključio mogućnost slanja američkih trupa na teren u Ukrajini, ali da bi Sjedinjene Države mogle pružiti zračnu podršku kao dio sporazuma o okončanju ruskog rata u toj zemlji.

Dan nakon što je Trump na izvanrednom samitu u Bijeloj kući obećao sigurnosna jamstva kako bi pomogao u okončanju rata, put do mira i dalje je neizvjestan dok se SAD i saveznici pripremaju razraditi što bi vojna podrška Ukrajini mogla uključivati.

"Kad je riječ o sigurnosti, (Europa) je spremna poslati ljude na teren. Spremni smo im pomoći sa stvarima, posebno, vjerojatno... zrakom", rekao je Trump u intervjuu za program Fox Newsa "Fox & Friends".

Trump nije davao detaljnije informacije. Kasnije, u intervjuu s radijskim voditeljem Markom Levinom, Trump je svoj pregovarački stil u pokušaju okončanja rata okarakterizirao kao "vjerojatno više instinkt nego proces".

Nekoliko sati nakon sastanaka koje je sa Zelenskijem održao u Washingtonu, Rusija je pokrenula svoj najveći zračni napad na Ukrajinu u više od mjesec dana, s 270 dronova i 10 lansiranih projektila, priopćile su ukrajinske zračne snage.

Ministarstvo energetike priopćilo je da su napadi uzrokovali velike požare u energetskim postrojenjima u središnjoj regiji Poltava, gdje je jedine ukrajinska rafinerija nafte.

Trump je priznao da ruski predsjednik Vladimir Putin možda ipak neće htjeti sklopiti dogovor, rekavši: "Saznat ćemo što je s predsjednikom Putinom u sljedećih nekoliko tjedana."

Priroda američke vojne pomoći Ukrajini u okviru mirovnog sporazuma i dalje nije jasna. Zračna potpora mogla bi imati mnogo oblika, poput sustava raketne obrane ili borbenih zrakoplova koji provode zonu zabrane leta.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da je američka zračna potpora "opcija i mogućnost", ali, poput Trumpa, nije dala nikakve detalje.

"Predsjednik je definitivno izjavio da američke čizme neće stupiti na teren u Ukrajini, ali svakako možemo pomoći u koordinaciji i možda pružiti druga sredstva sigurnosnih jamstava našim europskim saveznicima", rekla je na konferenciji za novinare.

Prije samita u Washingtonu u ponedjeljak, Rusija, koja često govori da se slaže s idejom sigurnosnih jamstava za Kijev, ponovila je svoj dugogodišnji stav da "kategorički" odbacuje "bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini".

Analitičari kažu da je više od milijun ljudi ubijeno ili ranjeno u sukobu, koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

TRILATERALNI SASTANAK?

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio je razgovore u Bijeloj kući kao "velik korak naprijed" prema okončanju tog najsmrtonosnijeg sukoba u Europi u 80 godina i radu na organiziranju trilateralnog sastanka s Putinom i Trumpom. Zelenskijev topao odnos s Trumpom bio je u oštroj suprotnosti s njihovim lošim sastankom u Ovalnom uredu u veljači.

Trump je u utorak spomenuo Budimpeštu kao mjestu održavanja sastanka Zelenskija i Putina, rekao je dužnosnik Bijele kuće.

Raspravlja se i o Istanbulu, gdje su se delegacije dviju zemalja već sastale, rekao je visoki dužnosnik administracije.

Mađarska je jedno od rijetkih europskih država koje Putin može posjetiti bez straha od uhićenja po optužbama Međunarodnog kaznenog suda, jer Viktor Orban održava bliske veze s ruskim vođom.

I dalje nije jasno hoće li Ukrajina prihvatiti Mađarsku kao mjesto održavanja.

Švicarska, tradicionalno neutralna, također je izrazila spremnost ugostiti Putina na eventualnim mirovnim pregovorima.

"U procesu su organiziranja", rekao je Trump radijskom voditelju Levinu o sastanku Putina i Zelenskija. No Trump je izrazio sumnju u to hoće li on sam prisustvovati. „Sada mislim da bi bilo bolje da se sastanu bez mene... Ako bude potrebno, otići ću“, rekao je.

Zasad nema potvrde iz Rusije da planiraju potencijalni bilateralni sastanak između ruskog i ukrajinskog predsjednika.

Nakon Trumpova poziva Putinu u ponedjeljak, pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je samo da je rasprava uključivala ideju o „podizanju razine predstavnika“ u mirovnim pregovorima, iz obiju zemalja, ali nije precizirao na koju razinu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u utorak da se kontakti koji uključuju nacionalne čelnike moraju pripremiti „do najvećeg detalja“ i ne mogu se iskorištavati radi „medijskog izvještavanja ili večernjih emisija“.

Ukrajinski saveznici održali su u utorak razgovore u takozvanom formatu Koalicije voljnih, raspravljajući o dodatnim sankcijama kako bi se pojačao pritisak na Rusiju.

Grupa se također složila da će se timovi za planiranje u nadolazećim danima sastati s američkim kolegama kako bi razvili sigurnosna jamstva za Ukrajinu.

Očekuje se da će se vojni čelnici NATO-a sastati u srijedu kako bi razgovarali o Ukrajini, a američki general Dan Caine, načelnik Združenog stožera, trebao bi virtualno prisustvovati sastanku, rekli su dužnosnici za Reuters.

Putin nije pokazao znakove odustajanja od zahtjeva za teritorijem, uključujući dio koji nije pod ruskom vojnom kontrolom, nakon samita s Trumpom u petak na Aljasci.

Neil Melvin, direktor Odjela za međunarodnu sigurnost u think-tanku Royal United Services Institute, rekao je da bi Rusija mogla odugovlačiti rat dok pokušava odvratiti američki pritisak dugotrajnim mirovnim pregovorima.

Melvin je rekao da se i Ukrajina i njezini europski saveznici s jedne strane te Rusija s druge strane trude "ne predstaviti se Trumpu kao prepreka njegovom mirovnom procesu".

"Svi se oni šuljaju oko Trumpa" kako bi izbjegli bilo kakvu krivnju, rekao je, dodajući da su Trumpove izjave o sigurnosnim jamstvima "toliko nejasne da ih je vrlo teško shvatiti ozbiljno".