Trump u predizbornoj ofenzivi

„Pretvarajte se, molim vas, da sam ja na listiću.” Tom rečenicom Donald Trump već tjednima otvara i zatvara skupove diljem Amerike. 

Iza te poruke stoji dublji problem koji otvoreno priznaje - njegova baza izlazi na birališta isključivo kada je mu je ime na listiću. Ali kad ga nema, motivacija nestaje pa njegovi simpatizeri često preskaču glasanje za senatore i kongresmene.

Na kongresnim međuizborima 3. studenoga Trumpa na listiću nema, ali je u igri i njegova sudbina. Na skupovima upozorava da bi će ga demokrati, ako preuzmu Kongres, opozvati.

Zato je pokrenuo turneju koju Bijela kuća naziva „međuizbornim blitzom”. Glavni cilj je zaustaviti nadirući demokratski val koji, prema gotovo svim relevantnim anketama i predviđanjima, prijeti gubitkom republikanske većine u Zastupničkom domu pa čak i u Senatu.

Loše mu se piše 

Brojke iz Washingtona za Bijelu kuću ne izgledaju dobro. Anketa agencije Reuters i Ipsosa pokazuje da je Trumpu razina podrške pala na rekordno niskih 32 posto, dok Pew Research Center bilježi tek 30 posto.

Istodobno, AP-NORC navodi potporu od 36 posto među registriranim biračima, uz podatak da tri četvrtine građana ne odobrava ekonomsku politiku i odgovor na rastuće troškove života.

Ključni zaključak istraživanja agencije AP-NORC ukazuje na to da osam od deset birača priželjkuje značajnu promjenu ili potpuni preokret u upravljanju zemljom. Među najvažnijim društvenim temama izdvajaju se gospodarstvo (85 posto), troškovi života (84 posto) te rat s Iranom (64 posto).

Ovo su izbori o troškovima života”, izjavila je za PBS Amy Walter, urednica Cook Political Reporta, istaknuvši kako Amerikanci za visoke cijene izravno okrivljuju predsjednika i njegovu politiku. Anketa agencije Reuters/Ipsos to potvrđuje i egzaktnom brojkom: čak 78 posto ispitanika krivi Donalda Trumpa za snažan rast troškova života.

Iza tog nezadovoljstva građana stoje vrlo opipljive cijene na benzinskim crpkama. Nakon početka rata s Iranom, uslijedio je snažan inflatorni udar. Godišnja inflacija u rujnu je ubrzala na 3,7 posto, dok je cijena benzina samo u jednom mjesecu — od kolovoza do rujna — skočila za 9,1 posto.

Mark Zandi iz agencije Moody’s Analytics procjenjuje da je ovaj geopolitički sukob dosad stajao prosječno američko kućanstvo oko 2.000 dolara.

Oštar pad životnog standarda odrazio se i na raspoloženje potrošača: indeks trenutačnih gospodarskih uvjeta Sveučilišta u Michiganu potonuo je u listopadu na rekordno niskih 44,7 bodova.

Neispunjena obećanja

Trumpov izravni odgovor na rastuće nezadovoljstvo građana je novac. Na prvoj republikanskoj međuizbornoj konvenciji održanoj u Dallasu ovog rujna, Donald Trump je obećao da će svaki punoljetni američki državljanin dobiti „dividendu” od 5.000 dolara, ali pod uvjetom da republikanci zadrže većinu u oba doma Kongresa.

Dodao je i kako se taj novac „mora potrošiti unutar Sjedinjenih Država”, što je uvjet koji analitičari smatraju praktički neprovedivim.

Uz procijenjenih 245 milijuna punoljetnih građana, ovo bi obećanje proračun stajalo golemih 1,2 bilijuna dolara. Unatoč tvrdnjama Trumpove administracije da za isplatu nije potrebno odobrenje parlamenta, prijedlog je naišao na snažan otpor zastupnika iz obiju političkih stranaka.

Birači su prema tome iznimno skeptični. Prema istraživanju javnog mnijenja koje su proveli The Economist i YouGov, čak 61 posto ispitanika ne vjeruje da bi Trump doista isplatio obećani novac.

Riječ je o barem četvrtom takvom neispunjenom obećanju u ovom mandatu. Ranije najavljivana „dividenda” od 5.000 dolara, koja se trebala financirati iz proračunskih ušteda Elona Muska i njegova ureda DOGE, kao i obećani povrati od carina u iznosu od 2.000 dolara, do danas su ostali isključivo na riječima.

U usporedbi s tim najavama, Bijela kuća trenutačno distribuira znatno skromnije iznose. Riječ je o povratima od 500 dolara za osiguranike u sustavu Obamacare te jednokratnoj pomoći od 90 dolara za umirovljenike u sustavu Medicare, s planiranom isplatom tijekom ovog listopada.

Demotivirani republikanci 

Opće raspoloženje odražava se i u anketama. Prema zbirnim podacima Silver Bulletina, demokrati vode s 8,6 postotnih bodova u prosjeku općeg kongresnog glasovanja, odnosno s 9,3 boda nakon prilagodbe za vjerojatne birače.

Istodobno, zajednička anketa NewsNationa i DDHQ-a pokazuje da demokrati uživaju potporu 49 posto ispitanika, u odnosu na 42 posto republikanaca.

Republikancima bi još veći razlog za zabrinutost mogao biti izostanak biračkog entuzijazma.

Prema podacima agencije Rasmussen Reports, 66 posto demokrata iznimno je motivirano i uzbuđeno zbog predstojećih izbora, dok isto osjeća znatno manjih 51 posto republikanaca.

Istraživanje agencije Reuters/Ipsos otkriva i glavni pokretač te motivacije: među biračima koji planiraju izaći na birališta, čak 62 posto njih želi izraziti protivljenje Donaldu Trumpu, dok samo 36 posto izlazi kako bi mu dalo potporu.

Unatoč ovim brojkama, republikanski strateg Charlie Gerow vjeruje da će se taj jaz smanjiti kako se izbori budu bližili, očekujući da će strah od dolaska ljevice na vlast mobilizirati konzervativno biračko tijelo.

Statističar Nate Silver ističe kako demokrati „ostaju snažni favoriti za preuzimanje Zastupničkog doma”. Kada je riječ o Senatu, prema njegovu zbirnom prosjeku anketa, demokratski kandidati trenutačno vode u svih šest ključnih saveznih država koje će najvjerojatnije prelomiti parlamentarnu većinu.

Da se trend okreće u korist demokrata potvrđuju i analitičke procjene. Ugledni Cook Political Report prošlog je petka pomaknuo rejting za čak 18 utrka za Zastupnički dom ulijevo (u korist demokrata), uključujući i četiri okruga koja trenutačno drže republikanci.

Prema njihovim najnovijim projekcijama, demokrati bi u donjem domu mogli osvojiti između devet i 19 novih zastupničkih mjesta.

Akademska zajednica ostavlja više mjesta sumnji. U posebnom izdanju časopisa PS: Political Science & Politics svih 12 prognoza predviđa demokratsku pobjedu u Zastupničkom domu, dok su prognoze za Senat podijeljene.

Gostujući urednik John Kenny sa sveučilišta u Mannheimu i Southamptonu upozorava da je politički krajolik 2026. „donekle atipičan” jer polarizacija i prekrajanje izbornih jedinica unose nove nesigurnosti.

Opoziv prvi na dnevnom redu

Ulog ovih parlamentarnih izbora seže daleko izvan samog Washingtona. Zastupnički dom s demokratskom većinom mogao bi pokrenuti masovan val parlamentarnih istraga i potpuno blokirati zakonodavni program Bijele kuće.

Dodatno, demokratska većina u Senatu imala bi moć u potpunosti zaustaviti ključna imenovanja u administraciji i saveznom pravosuđu.

Aktualni republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson otvoreno je upozorio da bi demokrati, u slučaju preuzimanja kontrole, opoziv Donalda Trumpa i drugih visokih republikanskih dužnosnika postavili kao „glavnu točku svog političkog dnevnog reda”.

Kao jedan od ključnih motiva za preuzimanje kontrole, demokrati ističu potrebu za institucionalnim nadzorom.

Pritom izravno upiru prstom u srpanjsku smjenu svih članova Povjerenstva za pomoć izborima (EAC) — dvostranačkog saveznog tijela zaduženog za pomoć u sigurnoj provedbi izbora — koje je tom odlukom ostalo potpuno ispražnjeno, bez ijednog povjerenika.

Iz demokratskih krugova poručuju da će nakon pobjede vratiti vladavinu prava u američke institucije.

(Hina) xjoš ydj