Trump uvjerio Netanyahua da prihvati njegov okvir za širi mirovni sporazum

Američki predsjednik Donald Trump, samoproglašeni mirotvorac koji je lobirao da mu se dodijeli Nobel, konačno je u ponedjeljak ostvario diplomatsku pobjedu za kamere sa svjetskim čelnicima okupljenima u Egiptu na potpisivanju sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca koji je između Izraela i Hamasa postignut uz njegovo posredovanje.

No, ako želi učvrstiti trajni mir, kažu analitičari i diplomati, Trump će morati održavati pritisak na čovjeka čija će mu podrška biti potrebna u sljedećim fazama njegovog plana: izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, piše britanska novinska agencija Reuters.

Američki predsjednici, od Billa Clintona do Joea Bidena, imali su probleme u suradnji s ovim snažnim izraelskim vođom, a čak su i dužnosnici Trumpove administracije frustrirani nekim izraelskim vojnim napadima koje su smatrali potkopavanjem američke politike.

No, ovog mjeseca Trump je uspio nagovoriti Netanyahua da prihvati njegov okvir za širi mirovni sporazum, dok je istovremeno tražio druge bliskoistočne zemlje da uvjere Hamas da vrati sve izraelske taoce što je palestinskoj terorističkoj organizaciji bila ključna poluga u ratu.

Međutim, posao bi od sada mogao postati teži.

Izrael i Hamas ostaju oštro podijeljeni oko mnogih aspekata Trumpovog plana od 20 točaka i, dok se Izrael priprema za izbore sljedeće godine, Netanyahuov pristup mogao bi se promijeniti dok pokušava održati svoju desničarsku koaliciju na okupu.

„Ulazimo u političku godinu u kojoj je sve povezano s izbornom kampanjom, a Netanyahuove procjene mogle bi dovesti do odustajanja od popuštanja pod pritiskom radi osiguranja političkog opstanka“, rekao je Nimrod Goren, predsjednik Mitvima, izraelskog think tanka za vanjsku politiku.

Snaga Trumpovog mirovnog plana, rekli su diplomati i analitičari, ujedno je i njegova slabost.

Dokument koji je u središtu sporazuma ostavlja mnogo nedefiniranog, a nijedna strana zapravo nije pristala na detalje svakog pojedinog uvjeta.

Ta nejasnoća bila je ključna za pristanak obje strane, ali to također znači da neki od najtežih diplomatskih poslova tek počinju.

Među potencijalnim točkama spoticanja u Trumpovom mirovnom planu je sporazum da se Hamas razoruža i da ne igra nikakvu ulogu u budućoj administraciji Gaze.

Iako se Hamas općenito suglasio s Trumpovim planom, službeni odgovor skupine nije spomenuo te konkretne uvjete, a čelnici Hamasa naznačili su da zapravo vide svoju ulogu u upravljanju poslijeratnom Gazom.

„Postoji mnogo načina na koje bi ovo moglo krenuti po zlu“, rekao je Jon Alterman, stručnjak za Bliski istok u washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije i bivši dužnosnik State Departmenta.

„Teško se sjetiti međunarodnog sporazuma koji je ostavio toliko za razraditi kasnije.“

Izraelsko veleposlanstvo u Washingtonu nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Visoki američki dužnosnik sugerirao je da ima Trump utjecaj na Netanyahua dijelom jer snažno podržava Izrael u drugim važnim pitanjima.

Trumpova prva administracija formalno je priznala Jeruzalem kao glavni grad Izraela, a spornu Golansku visoravan kao dio zemlje, dvije stvari koje je izraelska vlada dugo tražila.

„Jedna stvar koju je predsjednik Trump učinio s Izraelom... jest da ne pokušava biti posrednik“, rekao je američki dužnosnik. „On je u osnovi stajao rame uz rame s Izraelom 100%. Ali zbog toga je uspio pomoći im da se usmjere u pravom smjeru.“

Nepopustljiviji Trump

Trump se, kada je u pitanju vršenje političkog pritiska na Netanyahua, do sada ponašao različito.

U srpnju je Izrael bombardirao sirijsko ministarstvo obrane u Damasku, dok je SAD nastojao proširiti veze s novom sirijskom vladom.

Američki predsjednik mjesecima je pružao političku zaštitu Netanyahuu u Gazi usred rastućih humanitarnih zabrinutosti među europskim i arapskim saveznicima.

No, posljednjih tjedana pojavio se stroži Trump.

Prisilio je Netanyahua da nazove vođu Katara kako bi se ispričao nakon neuspjelog bombardiranja usmjerenog na pregovarače Hamasa u toj zemlji u rujnu.

Na kraju je natjerao Netanyahua da potpiše njegov plan od 20 točaka unatoč rezervama izraelskog vođe.

Trenutno, rekao je Alterman, stručnjak za Bliski istok, Trump vjerojatno može izvršiti utjecaj na Netanyahua s obzirom na značajnu popularnost američkog predsjednika u Izraelu.

"Trumpova najveća prednost je što je mnogo politički popularniji u Izraelu od Netanyahua", rekao je Alterman "i može ili podržati Netanyahuovu političku budućnost ili je sabotirati."

U govoru pred izraelskim parlamentom u ponedjeljak Trump se razigrano obraćao izraelskom vođi na način koji je pokazivao da ne osjeća potrebu da se prema Netanyahuu odnosi s posebnim poštovanjem.

„Pa, vidiš, sada možeš biti malo ljubazniji, Bibi, jer više nisi u ratu“, rekao je Trump uz smijeh.

No, izbori u Izraelu sljedeće godine mogli bi promijeniti Netanyahuove političke kalkulacije na načine koje je teško predvidjeti.

Pristaše desničarskih političara Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha teoretski bi mogle ugroziti Netanyahuovu vladajuću koaliciju ako ih dovoljno razljuti odluka o zaustavljanju vojnih operacija protiv Hamasa.

Analitičari upozoravaju da bi odugovlačenje palestinske skupine oko razoružanja moglo navesti desničarske elemente koalicije da izvrše pritisak na Netanyahua da nastavi vojne operacije u Gazi, čime bi se učinkovito uništio Trumpov sporazum.

"Zabrinjava nas činjenica da Hamas i danas izjavljuje da će ostati na vlasti u Gazi", rekao je u ponedjeljak za Reuters Simcha Rothman, član Stranke religijskog cionizma iz Netanyahuove vladajuće koalicije.

"Nismo zadovoljni nijednim sporazumom koji nije potpuna predaja Hamasa... Nećemo prihvatiti nikakvu djelomičnu pobjedu."

Još je jedno pitanje koje bi moglo biti problematično: odredba u mirovnom planu koja priznaje mogućnost buduće palestinske države, što bi, prema analitičarima, većina Izraelaca teško prihvatila nakon Hamasovog prekograničnog napada 7. listopada 2023.

Dan Shapiro, bivši američki veleposlanik u Izraelu, rekao je da, ako vladini i oporbeni političari budu snažno vodili kampanju protiv stvaranja takve države, to bi moglo ograničiti spremnost arapskih zemalja da pritisnu Hamas da ispuni svoje obveze prema Trumpovom sporazumu.

„To je bila vrlo važna odredba radi osiguranja podrške arapskih država da učine svoj dio posla“, rekao je Shapiro.

„Ako politički diskurs bude potpuno odbacivanje palestinske države zauvijek, mislim da bi to moglo utjecati na entuzijazam arapskih strana da odigraju ulogu koju trebaju odigrati.“