Više od milijun ljudi prosvjedovalo je jučer u francuskim gradovima protiv namjere predsjednika Emmanuela Macrona da podigne dob odlaska u mirovinu, a val štrajkova diljem zemlje zaustavio je vlakove, blokirao rafinerije i smanjio proizvodnju električne energije.
Potaknuti uspjehom, vodeći sindikati u Francuskoj pozvali su na drugi dan štrajka 31. siječnja u pokušaju da prisile Macrona i njegovu vladu da odustanu od mirovinske reforme, prema kojoj bi većina ljudi morala raditi dodatne dvije godine do svoje 64. godine.
"Sada se vlada nalazi u očajnoj situaciji. Svi znaju da podizanje dobi umirovljenja samo koristi poslodavcima i bogatima", rekli su sindikati u priopćenju.
Oko 1,1 milijun prosvjednika izašao je na ulice diljem Francuske, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova, što je više nego u uličnim prosvjedima 2019. kada je Macron prvi put pokušao uvesti reforme. Plan je odgodio kada je izbila pandemija covida-19.
Policija je povremeno suzavcem gađala mlade ljude s kapuljačama na rubu demonstracija u Parizu. Uhićeno je nekoliko desetaka osoba.
Zbog masovnog štrajka francuskih radnika stali su vlakovi, škole su zatvorene, a isporuke iz rafinerija su bile blokirane.
To je velik test za predsjednika Macrona koji tvrdi da je njegova glavna reforma, uvelike nepopularna među Francuzima, ključna kako bi se izbjegla propast mirovinskog sustava.
Prema najnovijem istraživanju javnog mnijenja, čak 68 posto Francuza protivi se planu mirovinske reforme, a najveći otpor osim iz sindikata dolazi iz ljevičarskih stranaka, no protiv je i krajnja desnica.
Uz to, i tzv, "reformistički" sindikati okrenuli su leđa Macronu čija stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.
Za Macrona je pak izuzetno važno da u domovini i Europskoj uniji pokaže svoje reformske kapacitete te da javnu potrošnju drži pod kontrolom.
Prema procjeni ministarstva rada, odgoda produljenje odlaska u mirovinu za dvije godine i produljenje uplata bi značilo 17,7 milijardi eura mirovinskih doprinosa godišnje godišnje, pa bi sustav mogao puknuti već 2027.
Sindikati tvrde da se mirovinski sustav može održati oporezivanjem super bogataša, većim doprinosima poslodavaca ili dobrostojećih umirovljenika.
