Izbori u vrijeme rata nisu dozvoljeni, no Zelenskij je pod sve većim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da se oni održe. Ukrajinski predsjednik, čiji je mandat istekao prošle godine, u utorak je rekao da je spreman na njih ako američki i europski partneri garantiraju sigurnost tijekom njihovog održavanja, kao i da bi se mogli održati u idućih 60 do 90 dana
Izbori u vrijeme rata nisu dozvoljeni, no Zelenskij je pod sve većim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da se oni održe. Ukrajinski predsjednik, čiji je mandat istekao prošle godine, u utorak je rekao da je spreman na njih ako američki i europski partneri garantiraju sigurnost tijekom njihovog održavanja, kao i da bi se mogli održati u idućih 60 do 90 dana
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u četvrtak je rekao da se izbori u njegovoj zemlji ne mogu održati bez primirja, nakon što je ranije rekao da bi bilo kakav kompromis u mirovnim pregovorima s Rusijom morao biti potvrđen na biralištima.
„Mora biti prekida vatre - barem tijekom trajanja izbornog procesa i glasanja. O tome se treba razgovarati. Iskreno, ovdje u Ukrajini vjerujemo da o tome s ruskom stranom treba razgovarati Amerika”, rekao je Zelenskij tijekom sastanka 'koalicije voljnih'.
Izbori u vrijeme rata nisu dozvoljeni, no Zelenskij je pod sve većim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da se oni održe. Ukrajinski predsjednik, čiji je mandat istekao prošle godine, u utorak je rekao da je spreman na njih ako američki i europski partneri garantiraju sigurnost tijekom njihovog održavanja, kao i da bi se mogli održati u idućih 60 do 90 dana.
Zelenskij je ranije u četvrtak u izjavi novinarima rekao da bilo kakav eventualni kompromis s Rusijom po pitanju kontrole nad njezinim istočnim regijama mora biti „pravedan”, ali i potvrđen na „izborima” ili „referendumu”.
„Vjerujem da će na to pitanje odgovor dati ukrajinski narod. Bilo putem izbora ili referenduma, to mora biti stav koji je proizašao iz ukrajinskog naroda“, rekao je Zelenskij novinarima na pitanje o postizanju dogovora s Moskvom.
Čelnici država 'koalicije voljnih', skupine koja nosi taj naziv jer je spremna garantirati ukrajinsku sigurnost nakon primirja, u četvrtak je tijekom svog virtualnog sastanka razgovarala o mobilizaciji zamrznute ruske imovine, priopćio je ured britanskog premijera Keira Starmera.
Videokonferencija se događa dan nakon što su čelnici Britanije, Francuske i Njemačke razgovarali s američkim predsjednikom oko najnovijih napora SAD-a prema postizanju dogovora o miru u Ukrajini.
Kijev je prošli mjesec odbacio američki plan koji predviđa velike ustupke Moskvi. Zelenskij je ranije u četvrtak rekao da Washington sada predlaže povlačenje s područja koje Ukrajina još kontrolira u regiji Doneck te stvaranje „slobodne ekonomske” i demilitarizirane zone bez prisutnosti ruskih snaga. Zelenskij je rekao da američka strana još uvijek „ne zna” tko bi vladao takvom zonom.
Dodao je da Washington predlaže povlačenje ruske vojske iz ukrajinskih regija Sumi, Harkiv i Dnjepropetrovsk, no i njihov ostanak u regijama Herson i Zaporižja.
Bijela kuća je u četvrtak objavila da će Trump poslati u Europu svog predstavnika na razgovore o Ukrajini ako se pojavi šansa za potpisivanjem mirovnog sporazuma.
„Predsjednik je iznimno frustriran s obje strane u ovom ratu te mu je dosta sastanaka održavanih samo radi sastančenja”, rekla je njegova glasnogovornica Karoline Leavitt.
Ukrajinski predsjednik potvrdio je da su Sjedinjene Države Kijevu predložile povlačenje s područja koje još kontrolira u regiji Doneck te stvaranje „slobodne ekonomske” i demilitarizirane zone na tom mjestu, bez prisutnosti ruskih snaga
Detalji ukrajinskog protuprijedloga još nisu poznati. Plan koji je izvorno predložila administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa mnogi su oštro kritizirali kao rusku "listu želja" jer je u biti usvojio zahtjeve Moskve
Manjinska vlada desnog centra tvrdi da predložene promjene - kojima se mijenja više od 100 članaka zakona o radu - imaju cilj povećati produktivnost i potaknuti gospodarski rast. Sindikati je optužuju za preusmjeravanje moći prema poslodavcima na štetu prava radnika, unatoč snažnom gospodarstvu i niskoj nezaposlenosti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
