Zastupala je ideju "humanog socijalizma" i bez obzira na to što je dolazila iz ugledne građanske obitelji, najviše pažnje posvećivala je siromašnima, radnicima i seljacima, zalagala se za njihovo obrazovanje, izjednačavanje prava siromašnih s pravima bogatih, a isto se tako borila za pravo glasa žena
Zastupala je ideju "humanog socijalizma" i bez obzira na to što je dolazila iz ugledne građanske obitelji, najviše pažnje posvećivala je siromašnima, radnicima i seljacima, zalagala se za njihovo obrazovanje, izjednačavanje prava siromašnih s pravima bogatih, a isto se tako borila za pravo glasa žena
Na današnji dan, 1844. godine u Labinu je rođena istarska revolucionarka Giuseppina Martinuzzi.
Dolazila je iz ugledne labinske obitelji talijanskog porijekla, a još kao mlada djevojka odlučila je biti učiteljica. Službovala je u školi u Galižani, koja danas, kao i ona u Puli, nosi njezino ime.
Giuseppina je bila aktivan član društvene zajednice, a osim što je radila kao učiteljica, bavila se i pisanjem te je tako, uz brojna lirska djela, napisala i nekoliko školskih udžbenika iz pedagogije. Također je sastavljala i ispitne listiće za djecu, koji su nerijetko nailazili na neodobravanje od strane austrijskih vlasti jer u sebi nisu sadržavali dovoljno povijesnih podataka koji bi veličali austrijsku vlast. Često je kroz svoja djela pružala otpor Austro-Ugarskoj pod čijom je vlasti bio i njezin rodni Labin.
Giuseppina MartinuzziOtkrila sam puno širi horizont, različit način gledanja, promatranja, shvaćanja različitih manifestacija društvenog života. Ljubav prema domovini podređena je u mom srcu ljubavi prema potlačenima i patnicima svih domovina
No, Martinuzzi je bila vatrena borkinja protiv društvene nepravde pa je tako pisala za brojne istarske časopise poput porečke Istrie i rovinjskog Le Alpi Giulie, a isto tako i za tršćanski Inipedente, bolonjsku La Donnu, rimski L'Ateneo Italiano, a i utemeljila je časopis Pro Patria.
Obavijena svojim idejama o revolucionarnom pokretu, 1900. godine Martinuzzi je ušla u politiku, no, paralelno se nastavila baviti spisateljskim radom. U tom je periodu, naime, objavila i svoja najutjecajnija djela, ali i učvrstila ulogu žene u politici.
U najintenzivnijem periodu svog političkog angažmana, napisala je najpoznatije djelo Nepravda, posvećenog narodu s područja Labinštine koji je živio u teškim uvjetima, radeći u rudnicima, na polju i u tvornicama.
Zastupala je ideju "humanog socijalizma" i bez obzira na to što je dolazila iz ugledne građanske obitelji, najviše pažnje posvećivala je siromašnima, radnicima i seljacima, zalagala se za njihovo obrazovanje, izjednačavanje prava siromašnih s pravima bogatih, a isto se tako borila za pravo glasa žena.
Godine 1921. priključila se Komunističkoj partiji Italije te je nedugo zatim postala i politička sekretarka Ženske komunističke grupe iz Trsta. Iste je godine pružila podršku labinskim rudarima koji su se pobunili protiv nehumanih radnih uvjeta i fašističkog tretiranja, nakon čega su osnovali samoupravnu Labinsku republiku.
Giuseppina Martinuzzi preminula je u Labinu, 25. studenog 1925. godine.
Iza sebe je ostavila značajan trag na istarskoj političkoj i društvenoj sceni. Njezin svjetonazor i zalaganje za žene i za najugroženije društvene skupine poput siromašnih radnika, i danas su nerijetko spominjani među povjesničarima, ali i brojim Istrijanima koji joj odaju počast.
Tako su danas na Labinskom groblju, Giuseppini Martinuzzi odale počast zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada i predsjednica Zajednice Talijana Daniela Mohorović uz pratnju nekolicine članova Mješovitog pjevačkog zbora koji djeluje pri Zajednici Talijana, a koji također nosi ime ove velike Labinjanke.
„Na današnji dan, kada ujedno slavimo i ljubav, rodila se jedna od najvećih Labinjanki: pjesnikinja, publicistkinja, revolucionarka, odgajateljica, ali prvenstveno – Maestra! Zadužila nas je svojom borbom za siromašne“, naglasila je Daniela Mohorović, a zamjenica Federika Mohorović Čekada zaključila: „Ova je vatrena patriotkinja cijeli svoj vijek provela s malim ljudima, skromnim ljudima, boreći se za sve njih! I hvala joj na tome, naučila nas je, između ostalog, kako moramo biti glas onih koji su tihi, obespravljeni!“
Javoran je redakciji Istre24 poslala demanti na izjave dekana Istarskog veleučilišta, Daglasa Korace, a koje smo u utorak, kao dio izvještaja, prenijeli sa sjednice Skupštine Istarske županije
U sve tri istarske investicije iz praškog fonda zasad su uložili oko 25.000.000 eura
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
