Na području Kamenjaka ove je sezone preminulo četvero ljudi, od čega dvoje u istom danu. Može li se napraviti više?

Na području Kamenjaka ove je sezone preminulo najmanje četvero ljudi, od kojih dvoje istoga dana. Čuvari prirode su tijekom ljetnih mjeseci zabilježili i 30 intervencija u kojima su na razne načine pomagali ozlijeđenim ili onemoćalim posjetiteljima. Rezime je to do kojeg smo došli uvidom u njihove dnevne izvještaje, o čemu nam je više kazao ravnatelj Javne ustanove Kamenjak, Slobodan Belević, koji pritom ističe da to nije ukupan broj nezgoda na Kamenjaku, već samo one na koje su čuvari pozvani asistirati. U 12 su navrata, nastavlja, pomogli u prijenosu unesrećenih posjetitelja do vozila hitne pomoći, šest puta intervenirali plovilom u spašavanju posjetitelja na moru, a devet puta pružili pomoć ozlijeđenim biciklistima i vozačima quadova. Intervenirali su i u tri slučaja sa smrtnim ishodom: dvaput u uvali Polje i jednom na Školjiću. Posebno koban bio je 2. rujna, kada je preminulo dvoje ronilaca. Čuvari su bili angažirani na Školjiću, ali nisu bili pozvani na intervenciju kod Šćuze, koja također pripada području kojim upravlja JU Kamenjak i gdje se dogodila druga smrt toga dana.

Kamenjak dnevno posjećuje i nekoliko tisuća ljudi, pa se postavlja pitanje što se može učiniti kako bi se broj nesreća smanjio. O tome smo, osim s Belevićem, razgovarali s ravnateljem pulske bolnice Andrejem Angelinijem i koordinatorom Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja za Istarsku županiju, Sebastijanom Labinjanom.

Teško dostupna obala otežava intervencije

Kamenjak je sa stajališta sigurnosti zahtjevno područje: udaljeno od bolnice, ima velik broj posjetitelja dnevno, obala mu je razvedena i stjenovita s teško dostupnim lokacijama. Djelatnici hitne pomoći i čuvari prirode nerijetko moraju prenositi unesrećene u zahtjevnim uvjetima, a dodatni rizik predstavljaju skokovi s litica. Četiri smrtna slučaja tijekom jedne turističke sezone, slaže se Labinjan, ozbiljan pokazatelj da postojeći sustav treba dodatno analizirati i unaprijediti. Nešto više o vrstama ozljeda kazao nam je Angelini.

„Ove godine bilježimo povećan broj prijeloma kralježnice nakon skokova s različitih visina, kao i slučajeve utapanja. Većih ronilačkih nesreća nije bilo više nego inače, a najčešće se radilo o barotraumama koje zahtijevaju odgovarajuće liječenje, prema potrebi i u barokomori”, kazao nam je, dok nam je Belević pojasnio kako izgleda intervencija kada hitna pomoć stigne na Kamenjak. Hitne službe procjenjuju treba li im pomoć čuvara prirode. Ako je to slučaj, zovu dežurnog čuvara, koji ih dočekuje na rampi i vodi do lokacije, a potom prema njihovim uputama pomaže u prijenosu unesrećenih. Ako pomoć čuvara nije potrebna, hitne službe samostalno ulaze na područje, a djelatnici na rampama obavještavaju čuvare o njihovu dolasku. Po pozivu Lučke kapetanije interveniraju i na moru, gdje plovilom prevoze ozlijeđene ili onemoćale posjetitelje do obale radi daljnjeg zbrinjavanja. Na Donjem Kamenjaku postoji i uređeni heliodrom koji, prema Belevićevim riječima, dosad nije korišten u spasilačke svrhe.

Ravnatelj Opće bolnice Pula, Andrej Angelini

Defibrilatora nema. Njihovo je postavljanje u planu?

Među mogućim mjerama za povećanje sigurnosti su postavljanje automatskih vanjskih defibrilatora (AED) i organiziranje spasilačke službe na najposjećenijim lokacijama. Kamenjak, međutim, nema uređene, već prirodne plaže, što organizaciju takve službe čini složenijom.

„Općenito, dostupnost opreme za pružanje prve pomoći, uključujući automatski vanjski defibrilator (AED), kao i prisutnost educiranih osoba i spasilaca na lokacijama s većim brojem kupača, značajno doprinose pravodobnom zbrinjavanju unesrećenih i povećavaju mogućnost preživljavanja. Na području poput Kamenjaka, zbog njegove veličine i teško dostupnih lokacija, važno je osigurati što brži pristup prvoj pomoći, AED uređajima i hitnoj medicinskoj službi”, dodaje Angelini.

Na području Kamenjaka trenutačno nema defibrilatora. Belević ističe da je u planu postavljanje nekoliko uređaja na odabranim lokacijama, premda, kako navodi, ustanova za to nema zakonsku obvezu. Čuvari prirode osposobljeni su za pružanje osnovne prve pomoći, ali nisu prošli obuku za korištenje defibrilatora, pa bi trebalo osigurati i dodatno osposobljavanje. Angelini pritom pojašnjava da AED ima određenu ulogu u oživljavanju, ali ne služi za liječenje svih posljedica utapanja ili ronilačkih nesreća.

„AED se ne koristi u svakom slučaju oživljavanja, već samo kada postoji odgovarajuća indikacija. Uređaj sam analizira srčani ritam i neće isporučiti električni šok ako za njega nema potrebe. Kod osobe izvučene iz mora najvažnije je što prije započeti odgovarajuće postupke oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku službu, a AED koristiti prema njegovim jasnim uputama. Kod ronilačkih nesreća AED također ima ulogu samo u slučaju srčanog zastoja, dok se ozljede poput barotraume i dekompresijske bolesti liječe na drugi način.”

Upozorenja na liticama često se zanemaruju

Kada je riječ o skokovima s litica, Belević naglašava važnost upozorenja i odvraćanja posjetitelja od rizičnog ponašanja.

„Javna ustanova Kamenjak ne može zabraniti skakanje posjetitelja s litica i stijena. Uredno su postavljeni znakovi upozorenja kao i zaštitni stupići. Ustanova redovito obnavlja uništene znakove i stupiće, a u planu je postavljanje dodatnih stupića kako bismo posjetitelje pokušali odvratiti od riskantnih skokova. Stalno napominjemo kako skakanje s visine nije bezopasno. Isto tako, upozoravamo posjetitelje da ne precjenjuju svoje sposobnosti jer je more varljivo i nepredvidivo. Nažalost, pod utjecajem društvenih mreža, zbog nepoznavanja krajolika i precjenjivanja vlastitih sposobnosti, posjetitelji često zanemaruju upozorenja, izlažu se rizicima te se nerijetko ozljeđuju, zbog čega hitne službe moraju intervenirati”, kaže Belević.

Slobodan Belević, ravnatelj JU Kamenjak

O mogućem uspostavljanju spasilačke službe ustanova se planira konzultirati s Hrvatskim Crvenim križem, čiji djelatnici provode procjene rizika na plažama i daju preporuke za angažman spasilaca. Labinjan je potvrdio da je uskoro planiran sastanak predstavnika JU Kamenjak i Hrvatskog Crvenog križa. Naglašava, međutim, da se sigurnost na ovakvom području ne može osigurati samo postavljanjem spasilaca na jednu lokaciju.

„Nije realno očekivati da spasioci mogu pokriti cijelu obalu Kamenjaka. To nije ni potrebno. Potrebno je napraviti stručnu procjenu rizika, utvrditi gdje se nalazi najveći broj kupača i gdje su najveće opasnosti te na tim lokacijama razmotriti organiziranje spasilačke službe tijekom turističke sezone. Preporuka Hrvatskog Crvenog križa je sljedeća: procjena rizika, označavanje kritičnih mjesta, informiranje posjetitelja, osposobljavanje čuvara prirode, spasioci na odabranim lokacijama, AED i oprema, spasilačko plovilo te jasno definiran sustav postupanja u slučaju nesreće”, poručuje Labinjan.

Sebastijan Labinjan, koordinator Službe spašavanja života na vodi i ekološku zaštitu priobalja za Istarsku županiju