Život

blagdan svete foške

Prije četiri desetljeća prvi puta došla u Batvače na vozu s tovarima, danas blagovala sa cijelom obitelji

Na oltar stavljamo komadić kruha i žličicu vina. To nitko ne može napraviti, samo čovjek. Čovjek je iz blata i zemlje stvorio kruh i vino. Tako Božja inteligencija izdiže mrtvog čovjeka u vječni život. Misa je čudo i zato molimo, poručio je vodnjanski  župnik Marijan Jelenić okupljenima koji su nastavili moliti s njim


 
3 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Na oltar stavljamo komadić kruha i žličicu vina. To nitko ne može napraviti, samo čovjek. Čovjek je iz blata i zemlje stvorio kruh i vino. Tako Božja inteligencija izdiže mrtvog čovjeka u vječni život. Misa je čudo i zato molimo, poručio je vodnjanski  župnik Marijan Jelenić okupljenima koji su nastavili moliti s njim

- Prvi put sam hodočastio Svetoj Foški, da još nisam bio ni rođen, jer je otac doveo mamu s tovarima i vozom u Batvače. U drugom mjesecu, a ja sam rođen u četvrtom mjesecu. Otada niti jednu godinu nismo preskočili dolazak, bilo sunce bila zima, čak i kada sam studirao dolazio sam uvijek doma na Svetu Fošku, ispričao nam je mladi vodnjanski uljar Matteo Belci koji ovu tradiciju dan danas nastavlja sa svojom obitelji.

Priča nam da je to nekada bila tradicija većinom Vodnjanaca i Fažanaca koji su do  Batvača dolazili s vozom, no sada ovdje hodočaste ljudi iz cijele Istre, ali i šire. Neki pješke, većina ipak automobilima.

Misa pa marenda na livadama

- To je tradicija koja se ne preskače, poslušamo misu, onda marendamo fritaju s kobasicama, pečemo kobasice na ognjištu kojeg napravimo s kamenjem, pokazuje nam Mateo dok njegova supruga reporteru Manuelu i meni u ruke stavlja provizorne sendviče; domaće kobasice u kruhu. "Ma najbolje da nećete, pa morate probati kad već pišete" uvjerava nas.

Obitelj Belci

Majka Nives, inače Galižanka udana u Vodnjan, prisjeća se kako su suprugu svi govorili da je munjen da pelje ženu na tovarima do svete Foške. Držala se, smije se, za trbuh sve do crkve, no otada niti jednu godinu nije propustila doći na ovo magično mjesto.

Jel istina da se ovdje događaju čuda, pitamo je.

Dolazili na štakama, odlazili hodajući

- Nona Roža, moja svekrva, uvijek je pričala da su ljudi ovdje dolazili na štakama, a nakon boravka u crkvi, izašli hodajući. I sama se sjećam da su zidovi u crkvi bili puni štaka koje su ovdje puštali oni koji su prohodali. Tako se barem govori, priča nam Belci dodajući da zna i priču stare Vodnjanke koja je ovdje ozdravila još kao dijete. Roditelji su je, dodaje, ovdje vodili svaki dan i to na preporuku liječnika.

- Neka pozitivna energija je sigurno, pa vidite i sami, zaključuje naša sugovornica. I doista, oko nas samo mir i smijeh.

U Batvače je u nedjelju stigla i Ljiljana Eldić koja je cijeli radni vijek provela u Švicarskoj, a sada se nastanila u Puli.

Eldić Ljiljana ( u sredini) s prijateljicama

- Hvala Bogu, imala sam priliku nakon što sam otišla u mirovinu proputovati vjerska mjesta diljem svijeta, od Portugala do Meksika. Ovdje sam prvi puta i jako je lijepo. Misa je bila divna, svećenik se malo i šalio, svijet je slušao, bio baš miran, oduševljena je Ljiljana Batvačima.

Svake godine do pitoreskne crkvice dolaze i Vodnjanke Helena i Lana, majka i kći. Helena, veli nam, od malena ide u crkvu i dio je vodnjanske tradicije doći ovdje na blagdan svete Foške 13. veljače ali i svake prve nedjelje nakon tog blagdana, kada se ovdje održava misa.

Vodnjanke Helena i Lana

- Na blagdan dolazimo uvijek, a često dođem i s mamom, zapaliti svijeću, veli nam, dodajući da tu lijepu tradiciju prenosi i na svoju kćer.

I Marijo Pliško iz Manjadvorci stigao je u Batvače sa suprugom, veli kako su došli poslušati misu, a nakon toga čeka ih užina kod njegova brata u Fažani.

Marijo iz Manjadvorci

- Lipo je vrime, lani je bilo manje naroda, danas je sve puno, kazao nam je Marijo procjenjujući da se oko crkvice skupilo sigurno tisuću ljudi.

U organizaciji Grada Vodnjana i lokalne turističke zajednice danas je do Batvača bilo organizirano hodočašće koje je, pod vodstvom svećenika Vladimira Brizića, krenulo od vodnjanske crkve Sv. Blaža do crkvice.

Nakon mise i druženja, hodočasnici su se vratili autobusom do grada, no prije toga Grad Vodnjan ih je počastio marendom -  sendvičima s fritajom i kobasicama.

Raspjevano društvo iz 4A

Pješke su do Svete Foške stigli veseli i raspjevani članovi Udruge 4A. Od njihove predsjednice Anđele Glavaš doznajemo da su oni zapravo klub rekreativaca čije žene zajedno vježbaju na Velom Vrhu, u Galižani i Vodnjanu, a danas su im supruzi ovdje napravili i roštilj. Otkako je korona, napominje, vježbaju vani, a lijepo vrijeme koriste za zajednička druženja i izlete u prirodu.

Prije zajedničkih druženja održana je i sveta misa, a pred brojim okupljenim vjernicima župnik Marijan Jelenić upitao se - što je to sveta misa?

- Na oltar stavljamo komadić kruha i žličicu vina. To nitko ne može napraviti, samo čovjek. Čovjek je iz blata i zemlje stvorio kruh i vino. Tako Božja inteligencija izdiže mrtvog čovjeka u vječni život. Misa je čudo i zato molimo, poručio je vodnjanski  župnik okupljenima koji su nastavili moliti s njim.

Svete mise za zdravlje

Sveta se Misa za zdravlje slavi svake prve nedjelje u mjesecu, i to prema sljedećem rasporedu:

  • siječanj, veljača, ožujak u 15 sati
  • travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan u 17 sati
  • listopad, studeni, prosinac u 15 sati

Na kraju, poslušajte kako je veselo društvo u Vodnjanu zapjevalo našim čitateljima:


Nastavite čitati

Istra
 

VODNJANSKI PLES MRTVIH 3: USKOK istražuje malverzacije oko zemljišta Domenica Sanvincentija u Fažani

Kako je moguće da se, u isto vrijeme i po istim zakonima, na imovinu Domenica Sanvincentija (sina Francesca) u Vodnjanu uknjižila jedinica lokalne samouprave, a da se na imovinu iste osobe u Fažani nije uknjižila Općina Fažana? Pokušali smo doznati što po pitanju brojnih kaznenih djela - falsificiranja ostavinske dokumentacije u koju je uključen bivši policajac, lažnog prikazivanja financija u ugovorima sa sumnjom u pranje novca, te nezakonite legalizacije bespravne gradnje i prisvajanje državne imovine - rade naše čuvene "institucije"?

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.