Među hrvatskim sveučilištima najbolje je pozicionirano Sveučilište u Splitu, koje se nalazi između 201. i 300. mjesta, slijedi Sveučilište u Rijeci, između 301. i 400. mjesta, dok je Sjever na trećemu mjestu. Sveučilište u Dubrovniku nalazi se između 1001. i 1500. mjesta, kao i Sveučilište u Zagrebu
Među hrvatskim sveučilištima najbolje je pozicionirano Sveučilište u Splitu, koje se nalazi između 201. i 300. mjesta, slijedi Sveučilište u Rijeci, između 301. i 400. mjesta, dok je Sjever na trećemu mjestu. Sveučilište u Dubrovniku nalazi se između 1001. i 1500. mjesta, kao i Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište Sjever prvi je put uvršteno na Timesovu ljestvicu sveučilišta među 25 posto najboljih po ostvarenju ciljeva održivoga razvoja UN-a od ukupno 2318 sveučilišta, a među hrvatskim sveučilištima na toj je ljestvici najbolje rangirano Sveučilište u Splitu.
Sveučilište Sjever u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja rangirano je između 401. i 600. mjesta, a po rezultatu u području kvalitete obrazovanja između 301. i 400. mjesta, što je rektor Marin Milković ocijenio "izvanrednim rezultatom za instituciju koja kontinuirano gradi status pokretača razvoja regije", priopćilo je Sveučilište.
Među ciljevima po kojima se rangiraju sveučilišta su Svijet bez siromaštva, Svijet bez gladi, Zdravlje i blagostanje, Kvalitetno obrazovanje, Rodna ravnopravnost, Čista voda i sanitarni uvjeti, Pristupačna i čista energija, Dostojanstven rad i gospodarski rast, Industrija, Inovacije i infrastruktura, Smanjenje nejednakosti, Održivi gradovi i zajednice, Odgovorna potrošnja i proizvodnja, Odgovor na klimatske promjene, Očuvanje vodenog svijeta, Očuvanje života na kopnu, Mir, pravda i snažne institucije i Partnerstvom do ciljeva.
Sveučilište Sjever prijavilo je i ostvarilo rang u 10 od 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a najbolji je rezultat ostvarilo u području Zdravlja i blagostanja gdje je zauzelo poziciju između 101. i 200. mjesta.
Među hrvatskim sveučilištima najbolje je pozicionirano Sveučilište u Splitu, koje se nalazi između 201. i 300. mjesta, slijedi Sveučilište u Rijeci, između 301. i 400. mjesta, dok je Sjever na trećemu mjestu. Sveučilište u Dubrovniku nalazi se između 1001. i 1500. mjesta, kao i Sveučilište u Zagrebu.
Sveučilište u Splitu prvi put je na ljestvicu u ostvarivanju ciljeva održivoga razvoja uvršteno 2021. kada je bilo između 801. i 1000. mjesta.
Sveučilište u Rijeci na toj je ljestvici od 2022., kada je bilo jednako rangirano kao i danas, kao i Sveučilište u Dubrovniku koje je na ljestvicu prvi put uvršteno 2023. Sveučilište u Zagrebu prošle je godine bilo pozicionirano između 801. i 1001. mjesta.
Po kvaliteti obrazovanja, i splitsko i riječko sveučilište rangirani su između 201. i 300. mjesta, a dubrovačko iznad 1501. mjesta.
U ostvarenju održivih ciljeva ukupno je najbolji rezultat ostvarilo australsko sveučilište Western Sydney University, zatim britansko University of Manchester te je na trećemu mjestu Kyungpook National University u Južnoj Koreji.
U svijetu najbolje Sveučilište u Oxfordu
Općenita kvaliteta sveučilišta mjeri se u pet ključnih područja: Poučavanje, Istraživačko okruženje, Kvaliteta istraživanja, Sudjelovanje u industriji i Međunarodni izgledi. Prema tim parametrima, najboljim sveučilištima na svijetu očekivano su proglašena ona najprestižnija iz anglofonog područja.
Na prvome je mjestu Sveučilište u Oxfordu, već devetu godinu zaredom, no ove je godine na drugome mjestu Massachusetts Institute of Technology (MIT) koji je pretekao Stanford koji je sada na šestome mjestu. Harvard je na trećem mjestu, a kineska sveučilišta bliže se poziciji top 10 najboljih. Pokazalo se da se ugled britanskih i američkih sveučilišta smanjuje, prema podacima na mrežnim stranicama THE-a.
U prvih 200 sveučilišta od ove se godine nalaze Brazil, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. U svjetskom poretku od hrvatskih sveučilišta i splitsko i zagrebačko nalaze se između 1201. i 1500., a riječko iza 1501. mjesta.
Prema najavama organizatora na koncertu će biti oko 500.000 posjetitelja te se zbog toga nekoliko dana prije održavanja koncerta, a pogotovo na sam dan koncerta 5. srpnja očekuje intenzivan automobilski promet na autocestama A2, A3 i A4 prema Zagrebu iz svih smjerova, a naročito iz smjera juga autocestama A1 i A6 te osobito na zagrebačkoj obilaznici, upozorava HAK
Akcija je aktualna kroz cijelu godinu no njen značaj najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu
Među svjedocima koji su dali iskaz je i vozač kamiona Mirko Đalić, kojega je, tog jutra, svojim džipom krenuo obilaziti Banožić. Sudar s kombijem Gorana Šarića dogodio se sa strane kamiona koji je bio u pokretu, a čiji je vozač u istrazi rekao kako je vidio sudar
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
