Život

ŠTO NAS SVE TRUJE?

(VIDEO) Vanda Janko, magistra farmacije iz Pule: "Pomažem obiteljima otkriti kako su okolišni toksini povezani s njihovim bolestima i kako da ih se riješe"

Fascinirana je, kako priznaje, domino efektom između naših svakodnevnih izbora i kako oni utječu na zdravlje te kako to promijeniti. To je znanje prvo iskušala na samoj sebi i svojoj borbi sa seboreičnim dermatitisom kojeg je uspjela staviti pod kontrolu, što joj je dokazalo da svaki problem ima i svoje rješenje. Samo do njega treba doći * Janko s našim čitateljima dijeli i jednostavan recept za prirodni antibiotik koji će ih čuvati od nadolazećih viroza


 
8 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Fascinirana je, kako priznaje, domino efektom između naših svakodnevnih izbora i kako oni utječu na zdravlje te kako to promijeniti. To je znanje prvo iskušala na samoj sebi i svojoj borbi sa seboreičnim dermatitisom kojeg je uspjela staviti pod kontrolu, što joj je dokazalo da svaki problem ima i svoje rješenje. Samo do njega treba doći * Janko s našim čitateljima dijeli i jednostavan recept za prirodni antibiotik koji će ih čuvati od nadolazećih viroza

Mlada magistra farmacije, Puljanka Vanda Janko, iz ljekarne je izašla kada je shvatila da se umjesto liječenjem bolesti želi baviti preventivom i očuvanjem kompleksnog ljudskog zdravlja. Odluka je, kao i kod mnogih, došla u tijeku korone kada su se mnoge stvari preselile online, pa je i ona osvijestila da se želi dodatno educirati i baviti obrazovanjem ljudi. Osim na svojim online radionicama, brojne savjete dijeli putem svog popularnog Instagram profila.

Kako objašnjava svoju ulogu, ona je tu da pomaže obiteljima otkriti kako su okolišni toksini povezani s njihovim bolestima i kako da ih se riješe.

Domino efekt

Fascinirana je, kako nam priznaje, domino efektom između naših svakodnevnih izbora i kako oni utječu na  zdravlje te kako to promijeniti. To je znanje prvo iskušala na samoj sebi i svojoj borbi sa seboreičnim dermatitisom kojeg je uspjela staviti pod kontrolu, što joj je dokazalo da svaki problem ima i svoje rješenje.

Samo do njega treba doći.

- Dodatno sam se educirala o okolišnim toksinima i tako upotpunila svoje znanje iz farmakologije. Ljudi su često u zabludi, misle da je dovoljno jednom ili dvaput godišnje popiti paket sokova, napraviti detox i da će zdravlje procvjetati. Istina je da moramo živjeti u skladu s prirodom i njezinim ciklusima tijekom cijelog života, a da detoxa nema dok smo okruženi raznoraznim okolišnim toksinima.

Pristup detoksikaciji mora biti dvosmjeran: s jedne strane moramo smanjiti izloženost toksinima, a s druge podržati sposobnost da ih tijelo eliminira putem limfe, jetre, kože...navodi Janko.

Zagađivači u hrani, higijenskim potrepštinama, odjeći...

Na pitanje koji su sve to okolišni toksini i kako se protiv njih boriti odgovara:

- To nisu toksini iz okoliša na koje ljudi na prvu pomisle. Ne radi se o zagađenju iz tvornica, ili nečemu što zagađuje okoliš a nije u kontaktu s nama već o kompleksnim zagađivačima koji se nalaze posvuda oko nas i s kojima smo, nažalost, svakodnevno u kontaktu.

Problem je što je njihov efekt kumulativan i na kraju itekako utječu na naše zdravlje. S njima u vezu mogu se dovesti razne bolesti, od dijabetesa, problema sa štitnjačom, pa sve do raznim kožnih oboljenja, ali i poremećaja pažnje kod djece te sveprisutne neplodnosti koja je sve veća i kod žena, a i kod muškaraca objašnjava nam sugovornica.

U nekim se novim studijama, primjerice, navodi da u otprilike 85 posto bolesti uzrok nije genetski već izazvan životnim stilom. Epigenetika danas govori puno na tu temu.

Kada pričamo o okolišnim toksinima najčešće govorimo o endokrinim disruptorima, kemijskim tvarima koje u našem organizmu utječu na rad žlijezda i metabolizam uzrokujući ozbiljne posljedice. To bi bile, pojašnjava nam, kemikalije poput bisfenola i ftalata koji mogu utjecati na čovjekov hormonski sustav, zatim razni aditivi, pesticidi, teški metali, mikroplastika koju unosimo kroz hranu, putem šminke, odjeće, ali i putem sredstva za higijenu i čišćenje....

U mirisima do tri tisuće štetnih tvari!

- Nismo toga svjesni ali, primjerice, parfemi mogu imati više od tri tisuće štetnih tvari, a parfemi se nalaze u mnoštvu proizvoda jer svi volimo kada nam nešto lijepo miriše. Nažalost, štetnih stvari nisu pošteđeni ni proizvodi za djecu koja su posebno osjetljiva jer se radi o organizmima u razvoju, a najugroženije su trudnice jer izloženost toksinima utječe na njihove nerođene bebe i njihov mozak.

Upravo je tu moja uloga, da ljude osvijestim koje proizvode iz svog kućanstva i neposredne okolice mogu izbaciti, čime da ih zamijene, koje su im alternative kako bi živjeli u zdravijem okolišu i bili sami zdraviji,
navodi Janko.

Dodaje kako joj je apsurdno da se zdravije stvari danas naziva 'alternativom'.

- Kako je uopće došlo do toga da se zdravije zove alternativno, što je onda normalno?, pita se naša sugovornica napominjući da upravo mi, kao potrošači, podržavamo svojim novcem kupovinu štetnih proizvoda.

Manipulacija potrošačima

Danas postoje proizvodi bez raznoraznih 'e brojeva' (prehrambenih aditiva, op.a.) koji su prirodniji, zdraviji, ali ti su proizvodi onda skuplji. Radi se, naglašava Janko, o manipulaciji potrošačima.

- Nenormalno je postalo normalno, samo zato je jer je učestalo, a za to smo sami krivi jer to dopuštamo, oštra je naša sugovornica. Upozorava i da to što je na nečemu naljepnica vegan ili bio ne podrazumijeva odmah da je proizvod bezopasan, jer se kod mnogih proizvođača zapravo radi o marketinškim trikovima odnosno o greenwashingu. I tu nema zakonske zaštite.

Zakon nas, nažalost, samo djelomično štiti i zato moramo preuzeti odgovornost za svoje zdravlje, što nije uvijek lako. Moramo naučiti čitati deklaracije, prepoznavati dobre i loše strane proizvoda, moramo postati osviješteni, informirani kupci koji će, u moru šarenila, pronaći ono što je dobro za njih. Živimo u vrijeme kada nam je sve dostupno, u doba konformizma i konzumerizma i lako se poskliznuti za ugodom.

No godine loše prehrane, života pod stresom, bez odmora i poštivanja bioritma na kraju dovedu do problema sa zdravljem. Mnogi se tek tada osvijeste i put do oporavka tada je dugotrajan i kompleksan.
Zato je moja misija i cilj da probleme probamo prevenirati, da ljude osvijestim, da se educiraju i sami preuzmu odgovornost za svoje zdravlje.

To, naravno, nije uvijek lako, a ponekad ni ugodno jer je često lakše živjeti u 'blaženom neznanju', a okolišni toksni su često karika koja se zanemaruje, priča nam Janko.

FOTO: Sara Šijan

Dodajući kako ona ljude uči kako ne biti izložen stalnim lošim podražajima iz okoliša pojašnjava da čovjek ima vlastiti detoksikacijski sustav koji se odlično bori protiv toksina, no problem nastaje kada je taj sustav preopterećen, bombardiran sa svih strana i kada se on više ne može sam očistiti i provoditi svoju svrhu.

Upravo se to se sve češće događa i kao posljedicu imamo bolesna stanja.

Nikad se nismo lošije hranili, manje kretali...

- Problem je zatrpanost sustava, a to je ono što se danas nama događa. Nikad se više djeca nisu lošije hranila, manje kretala, bila u stalnom kontaktu s mobitelima. Dodajmo na to porast zagađenja, sve lošiju
vodu, procesuiranu hranu sa sve manje nutrijenata, jeftinu odjeću koja se boja toksičnim bojama, koja je od štetnog poliestera.... mogla bih nabrajati unedogled. Sve to uzima danak zdravlju, veli Janko.

Upitana odakle krenuti u čišćenje toksina, navodi da je njezina ideja da krećemo od detoksikacije doma.

- Ljude vodim prostoriju po prostoriju, učim ih što je loše i kako to zamijeniti zdravijim alternativima, tek onda krećemo na detoksikaciju vlastitog tijela, jer ona nema smisla dok smo u toksičnom okruženju, naglašava Janko. Dodaje da mnogi griješe već u temeljima i žive bez pravilnog ritma sna i odmora, nepravilno se hrane, a za zdrav je život bitno održavati balans.

Ponekad, veli nam, ljudi misle da je za živjeti zdravije potrebno izdvojiti puno više novca, no to je kako naglašava tek djelomice točno. Bit je ne imati puno jeftine i loše robe nego imati manje kvalitetnih stvari i, na kraju krajeva, biti svjestan razlike između te dvije opcije, naglašava.

Dom bez otrova 

- Cilj mog rada nije zastrašiti ljude već educirati ih i osnažiti kako bi učinili ono što je u njihovoj moći da si osiguraju zdravlje. Mi nikada nećemo biti u okruženju u kojem nema nimalo štetnih tvari ali možemo utjecati na ono što unosimo u naš dom. Naglašava da nije problem kada svjesno kupujemo na način 80:20 (omjer dobrog i lošeg), jer će neke toksine nikada nećemo moći izbjeći i njih tijelo može odraditi, ali je problem kada se taj omjer okrene i kada nas vodi u bolesna stanja.

- Ne moramo svi biti kemičari, ni farmaceuti ali moramo biti osvješteni što svakodnevno konzumiramo, unosimo u sebe putem hrane, kozmetike, odjeće.... Moramo biti svjesni u što pakiramo hranu, čime čistimo domove, navodi te dodaje; ukoliko vam za čišćenje trebaju rukavice, niste na dobrom putu.

Trebamo preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i svoj život. Svi smo prezauzeti, pritisnuti brojnim odgovornostima i lako je popustiti pred izazovima društva, no zdravlje je temelj i mi moramo biti spremni mijenjati svoje navike i rutine kako bi ga održavali

Vanda Janko

Morali smo izmisliti jako puno novih riječi da bismo se počeli vraćati temeljima, a to je holistički način pogleda na svoj život. Moramo se vratiti temeljima, biti primjer svojoj djeci i ojačati svijest jer u školi nas uče svemu, ali malo se radi upravo na osnovama koje su bitne za zdrav život, zaključuje ova inspirativna mlada žena.

Na kraju, Janko otkriva i recept za prirodni antibiotik kojim možete djeci, ali i sebi "bildati" imunitet prije jesensko-zimskih viroza. Kombinacija crnog papra i kurkume povećava iskoristivost kurkumina u našem organizmu. Med i cimet također su zajedno jači u djelovanju. Đumbir i limun doprinose svojom ljekovitošću jačini ove bombe za imunitet

Recept:

  • 1/2 žlice kurkume
  • 1/4 žlice crnog papra
  • 1/2 žlice cimeta
  • komad đumbira veličine palca
  • 3 velike žlice meda
  • sok 2-3 organska limuna
  • 2 decilitra vode

Sve izblendati i spremiti u staklenku u frižider. Piti natašte svako jutro jednu malu čašu. Za manju djecu, radi slatkoće, dodati više meda.

 


Ilustracije Pixabay

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.