Tijekom 15 mjeseci znanstvenici su zabilježili 76 slučajeva u kojima su čimpanze polagale insekte na svoje rane i na rane drugih u zajednici s kojima nisu genetski povezane. Veliki majmuni izumili su svoj vlastiti sustav prve pomoći, nanošenjem insekata na otvorene rane, piše Telegram.
“Iako je poznato da neki medvjedi, slonovi, kukci i lemuri koriste biljke za samoliječenje od parazita i bolesti, ovo je prvi zabilježeni primjera životinja da su koristile neku životinjsku tvar kao lijek”, rekla je Simone Pika, biologinja sa Sveučilišta Osnabrück u Njemačkoj, autorica studije, za CNN. Kako čimpanze koriste neki puta kukce kojima liječe i rane svojih prijatelja, ovakvo ponašanje može biti znak altruizma, kaže studija objavljena u Current Biology.
Gutaju i lišće koje ima antiparazitska svojstva
Znanstvenici su svjedočili višestrukim slučajevima da čimpanze hvataju krilate kukce za sebe i druge u zajednici od oko 45 čimpanza u nacionalnom parku Loango u Gabonu.
“Naša dva najbliža srodnika, čimpanze i bonobi, na primjer, gutaju lišće biljaka koje ima antiparazitska svojstva i žvaču gorko lišće koje ima kemijska svojstva ubijanja crijevnih parazita”, kaže Pika u izjavi. “Čimpanze jedu kukce, ali nismo znali do sada da ih hvataju i koriste u liječenju rana”, dodaje.
Do novog otkrića došla je Alessandra Mascaro, 2019. godine, koja je u to vrijeme volontirala na projektu, izvještava New Scientist. Mascaro je gledala kako ženka liječi ranjeno stopalo svoga sina. “Vidjela sam da ima nešto između usana što je zatim stavila na ranu mlade čimpanze”, kaže Mascaro. “Kasnije sam uočila da nešto hvata što je držala između usana, a zatim spustila na otvorenu ranu na stopalu”.
Brinu za ozlijeđene članove svoje zajednice
Kasnije su sa Sveučilišta u Osnabrücku potvrdili da su svjedočili kako odrasli mužjak čimpanze pokazuje slično ponašanje, hvata male leteće insekte i pomaže ozlijeđenim čimpanzama. Godinu dana nakon što je Mascaro vidjela kako majka čimpanza nanosi zgnječene insekte na ranjeno stopalo svog sina, znanstvenici su uočili da se i druge odrasle čimpanze međusobno brinu za ranjene članove svoje zajednice, piše Telegram.
Autori studije smatraju da bi tamni leteći kukci mogli imati protuupalna ili antiseptička svojstva, piše The Scientist. Čak i kao od kukaca nema neke medicinske koristi, ovakvo ponašanje je važan dio društvene kulture lokalne čimpanze.
Ono što je autoricu studije osobito iznenadilo je to što su čimpanze pomagale i one s kojima nisu u genetskom srodstvu. “Odjednom imamo vrstu u kojoj vidimo pojedince koji se brinu za druge”. Osim toga, znanstvenici nastoje prepoznati o kojim se insektima radi kako bi ispitali potencijalna farmaceutska svojstva kukaca.
