DOKTORICA INGEBORG BATA: Lisice provode besplatno javno zdravstvo jer deratiziraju područje na kojemu borave od štakora i drugih glodavaca

Događaj s lisičjom obitelji koja je na pulskom Kaštelu pronašla svoj dom izazvao je dosta burne reakcije nakon što je gradsko komunalno redarstvo nakon pritužbi građana izdalo nalog za njihovo hvatanje i premještanje u okolicu Pule.

Možda bi ta odluka prošla puno bolje u očima javnosti da je uhvaćena cijela obitelj te premještena s majkom, ali činjenica da su uhvaćena tri lisičića, a majka i još jedan ostali na slobodi, uzrujala je ljubitelje životinja, jer je bilo pretpostavki da izmještene mlade lisice ne mogu preživjeti bez njene skrbi.

O cijeloj situaciji upit smo poslali nadležnima iz Grada Pule koji su poručili da razumiju zabrinutost dijela javnosti, a posebno onih koji prate postupanje prema divljim životinjama u urbanim sredinama, te poručuju da se Grad zalaže za odgovorno i stručno upravljanje ovakvim situacijama, uz poštovanje zakonskih propisa i dobrobiti životinja.

U Skloništu prije puštanja u prirodu

"U konkretnom slučaju, po zaprimanju više dojava građana i vlasnika okolnih objekata o prisutnosti lisica u centru grada, gradska služba komunalnog redarstva uputila je nalog za postupanje nadležnom Skloništu za životinje.

Prilikom postupanja na terenu, tri jedinke crvene lisice su zatečene i premještene, a kako su utvrdili veterinari Skloništa za životinje, radilo se o samostalnim i razvijenim jedinkama koje već posjeduju sve sposobnosti za preživljavanje u prirodnom okruženju - samostalno se hrane, piju vodu i fizički su razvijene kao odrasle lisice", navode iz komunalne palače.

Jedan od lisičića s Kaštela

Iz Grada nadalje poručuju da su u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja mlade lisice smještene u lovište "Union" - prirodno stanište koje odgovara njihovim biološkim i životnim potrebama.

"Važno je naglasiti da se ne radi o "mladuncima" ovisnima o majci, već o jedinkama koje u divljini ionako u ovoj dobi prirodno napuštaju majku i započinju samostalan život. Lisice su samotnjačke životinje i ne žive u čoporima.

Dodatno, napominjemo kako lisica, kao divlja životinja, spada pod ingerenciju propisanu Zakonom o lovstvu, a njihovo prirodno stanište su šumska i ruralna područja, ne centri urbanih sredina. Lovišta su prostori u kojima ovlaštenici gospodare populacijom divljih životinja, osiguravaju dohranu, pitku vodu te kontroliraju brojnost prema važećoj lovnogospodarskoj osnovi", poručili su iz Grada Pule.

Je li tome stvarno tako, pokušali smo doznati od vodeće stručnjakinje na ovom području dr. vet. med. Ingeborg Bata iz Udruge za zaštitu divljih životinja - Association for Wild Animals Protection (AWAP).

Bata poručuje da je još uvijek među građanima prisutan veliki strah od bjesnoće, te navodi da tome nema opravdanja pošto u Hrvatskoj te opasne bolesti nema već više od desetljeća.

"To je jedna neistina tvrdnja koja se i dalje zlorabi u plašenju ljudi kao alibi za provođenje ovakvih i sličnih akcija.

- Što se tiče ovih mladih lisica za pretpostaviti je da se one ne plaše ljudi, te se može očekivati da će se ubrzo vratiti u grad Pulu jer je to za njih jako mala udaljenost ili će se locirati u blizini nekog drugog bližeg naselja.

- Sreća je da se ne radi o lisičićima koji još sisaju majčino mlijeko, već o jedinkama koje jedu hranu, a nedostatak je taj što su u ovom periodu uz majku trebali svladavati vještine lovljenja i snalaženja te se možemo nadati da su oni ipak nešto od toga naučili.

- Smatram da je ova odluka ishitrena i da je donesena prerano, te se moglo pričekati još mjesec ili dva i onda pristupiti izmještanju ako se već moralo. Druga loša stavka je da nisu uhvatili majku i zadnjeg mladunca te su takvi činovi apsurdni i besmisleni, a jako ugrožavaju mladunce i nikako se ne slažem s takvom akcijom", poručuje Bata.

Foto: Srećko Niketić

Dr. Bata nadalje ukazuje da se trebalo pričekati još samo malo, kada bi majka lisica mladunce sama odvela izvan gradskog područja jer ne bi bilo dovoljno hrane za cijelu obitelj, a gdje bi se mladi osamostalili i sami si osigurali lovni teritorij.

"Još jednom napominjem da se radi o tipičnoj reakciji gradskih vlasti u Hrvatskoj, koja je neprimjerena bilo kakvoj biologiji i saznanjima o životu divljih životinja koje su se srodile i prilagodile na život u urbanim sredinama.

- U Zagrebu se lisice više ne love kako bi ih se izmjestilo, osim ako se pojave pokraj nekog dječjeg vrtića kada zavlada panika i svi se osjećaju ugroženo iako su one tamo bile i po nekoliko mjeseci, a da ih nitko nije vidio", opisuje stanje u glavnom gradu.

Doktorica podsjeća da su lisice među nama u gradovima već duže vrijeme; "Potpuno su se prilagodile, ne napadaju ljude, nikoga ne ugrožavaju, a napadi lisica su ekstremno rijetki i mogu se dogoditi samo ako sukob izazovu ljudi te ih se jedino u takvim slučajevima treba izmjestiti".

Mlada lisica nema strah od ljudi u Skloništu za životinje

Bata također kaže da se gradske vlasti moraju obrazovati, pratiti epidemiološka zbivanja, te im poručuje da se više ne smiju skrivati iza bjesnoće, koje u Hrvatskoj nema.

"Bitno je navesti da je korist od lisica ogromna, jer one prvenstveno love i jedu štakore te tako sprečavaju devet opasnih zoonoza koje glodavci prenose, a neke od njih mogu biti i smrtonosne za ljude. Lisice ništa od toga ne mogu prenijeti jer u oralnim cjepivima protiv bjesnoće koje jedu se nalaze i antiparazitici.

Lisice ustvari provode besplatno javno zdravstvo jer deratiziraju područje na kojemu borave, a nikada ne obitavaju na lokaciji gdje štakora i drugih glodavaca nema, jer je to njihova osnovna hrana. Pa se stoga ne trebaju trošiti ogromni novci na deratizaciju. Lisice će u potpunosti očistiti cijelo područje od glodavaca što ne može obaviti niti jedna druga deratizacija", naglašava Bata.

Bata za kraj ističe i razloga koji dovodi lisice u gradove, a to je kako navodi prekomjerni izlov njihove hrane u prirodi.

"One nemaju što pronaći u prirodi od svoje hrane, te se postavlja pitanje kakva je brojnost zečeva u prirodi, kada se one odlučuju na dolazak u gradove", veli Bata.