Baštardini i Pravi

Uz Svjetski dan svjesnosti o morskim psima

Morski psi i raže u Sredozemlju su u opasnosti

„Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa jer tijekom plivanja svojim perajama podižu pijesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu. Druge vrste prenose hranjive tvari iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste izravno utječu na ublažavanje posljedica klimatske krize pohranjujući ugljik u svojim organizmima", poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije


 
2 min
Istra24
Pixabay

„Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa jer tijekom plivanja svojim perajama podižu pijesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu. Druge vrste prenose hranjive tvari iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste izravno utječu na ublažavanje posljedica klimatske krize pohranjujući ugljik u svojim organizmima", poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije

Iako su morski psi često predstavljeni kao opasni predatori, posebice tijekom ljetne sezone, oni su zapravo u velikoj opasnosti. Sredozemlje je dom najvećem broju ugroženih vrsta morskih pasa i raža na svijetu, a kako se i najbrže zagrijava, opasnost od izumiranja ovih morskih životinja dodatno se povećava.

„Važnost morskih pasa i raža u Sredozemnom moru višestruka je. Neke vrste raža djeluju kao inženjeri staništa jer tijekom plivanja svojim perajama podižu pijesak s dna, čime stvaraju mikro staništa za ostale manje morske organizme i pomažu im da pronađu hranu. Druge vrste prenose hranjive tvari iz jednog morskog sloja u drugi, čime povećavaju bogatstvo života u moru, dok neke vrste izravno utječu na ublažavanje posljedica klimatske krize pohranjujući ugljik u svojim organizmima", poručuje Patrik Krstinić iz WWF Adrije.

U pregrijanom Sredozemnom moru uloga morskih pasa i raža ključna je i nezamjenjiva. Zabrinjava podatak da je čak 58% svih vrsta morskih pasa i raža u Sredozemlju ugroženo. Ako govorimo samo o Jadranu, situacija je još kritičnija - 36 vrsta morskih pasa i raža od ukupno njih 54  je ugroženo. Populacije morskih pasa i raža kontinuirano opadaju, a tri vrste se smatraju izumrlima u Jadranu.

Neke kritično ugrožene vrste poput goluba ćukana i dalje su bez ikakvih mjera zaštite ili upravljanja. Stalna odgoda konkretnih akcija uzrokuje stalni rizik za ugrožene vrste morskih pasa i raža, čime se ugrožava dugoročna održivost ribarstva i zdravlje cijelog morskog ekosustava.
Nedavne obvezujuće odluke Svjetske organizacije za poljoprivredu UN-a, bude nadu u očuvanje morskih ekosustava, ali mediteranske zemlje moraju preuzeti vodeću ulogu u upravljanju ribarstvom. Pri tome je potrebno dodijeliti odgovarajuće resurse za upravljanje ribarstvom, osigurati stalno prikupljanje podataka i praćenje stanja ugroženih vrsta, te uključiti sve dionike - posebno ribare - u formiranje novih mjera upravljanja. Jedino tako možemo zajedno očuvati važna staništa za morske pse i raže i osigurati njihov opstanak.


Nastavite čitati

Održana hrvatska premijera dokumentarca posvećenog Mladenu Machiedu

u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste

Hrstić: Ministarstvo zdravstva ne smanjuje kontrolu nad javnim nabavama

"Apsolutno je nemoguće da prođe ispod radara neka nabava. Sva nabava koja ide iz državnog proračuna mora dobiti suglasnost u Ministarstvu prije pokretanja samog procesa nabave", izjavila je u četvrtak ministrica Hrstić Hini, u osvrtu na medijske navode u kojima se donošenje novog pravilnika karakterizira kao "zeleno svjetlo za muljaže" te tvrdi da će ustanove bez suglasnosti Ministarstva moći nabavljati opremu za deset puta veće iznose nego do sada

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.