POPULARNO FOTOGRAFIRANJE SA SOVAMA Zlostavljanjem životinja do ilegalne zarade

Ovog je ljeta na brojnim lokacijama diljem hrvatske obale jedna od najvećih atrakcija fotografiranje sa sovama, a izuzetak nisu ni najposjećeniji istarski gradovi. Ipak, iza ovog se posla krije zlostavljanje životinja i kršenje mnogih zakona Republike Hrvatske.

Pa, krenimo redom. 

Na razini Europske unije sve su vrste sova zaštićene i to Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. Vrsta sove na kojoj zarađuju ilegalni uzgajivači je Tyto alba ili na hrvatskom – kukuvija. Iako ova vrsta sove nije rijetka, strogo je zaštićena.

Za uzgajanje sova potrebne su brojne dozvole što ovaj hobi čini gotovo nemogućim

- Iako uzgajivači, kada ih se pita za dozvole, tvrde da im je to kućni ljubimac, nema šanse da ih legalno uzgajaju jer za to moraju imati dopuštenja veterinarskih institucija i nadležnih ministarstava te teško zadovoljene uvjete poput kaveza od minimalno deset kvadrata, mir i što prirodnije okruženje, a s obzirom na to da konstantno s njima putuju, i imaju tri sove (možda i više), gotovo je nemoguće da usput imaju osiguranih trideset kvadrata za njihov smještaj, govori nam Andrea Deklić iz Natura Histrice, po struci magistar geografije.

Andrea Deklić

Nadalje, radi se o ukrajinskim državljanima koji ne izdaju račune za fotografiranje koje košta od 50 kuna do 30 eura, ovisno žele li se fotografirati turisti ili domaći ljudi.

‘Uzgajivače’ je Natura Histrica prijavila Državnom inspektoratu, a sudeći prema objavama drugih portala, to su učinile i brojne druge institucije diljem hrvatske obale. Da stvar bude zanimljiva, radi se o istim osobama koje, po svemu sudeći, nakon što ih se prijavi, presele sa sovama u drugi grad i tamo nastavljaju s ogromnim zaradama s obzirom na to da je velik broj ljudi zainteresiran za fotografiranje, što smo i zabilježili pred koji dan na pulskoj Portarati.

- Upozoravam druge ljude koji nisu upoznati s ovim problemom, da se ne fotografiraju sa sovama jer na taj način financiraju zlostavljanje životinja, kaže nam Andrea.

Sove prolaze kroz teško maltretiranje 

Dalje, sove imaju puno izraženija osjetila vida i sluha jer su prilagođene životu u mraku pa je ovakvo njihovo izlaganje svjetlosti i prekomjernoj buci, tvrde znanstvenici, “jednako kao da malom djetetu stavite koncertne zvučnike na uši i light show pred oči”.

- Također, ‘uzgajivači’ ne plaćaju koncesijska odobrenja za prodaju na ulici i nemaju registriranu djelatnost, dok naši ugostitelji plaćaju ogromne kazne zbog nekoliko kuna viška ili manjka u blagajni. Usto, prekršen je  članak 79. Zakona o životinjama u kojemu lijepo piše što je zabranjeno raditi životinjama, pogotovo divljim. S obzirom na to da se radi o Ukrajincima koji nisu građani Europske unije, oni moraju ishodovati mnogo dokumentacije i popratne papirologije za uvesti sovu u državu pa i u slučaju da im je kućni ljubimac. Moraju imati i veterinarske dokumente o zdravstvenom i općem stanju životinja, objasnio nam je Andrea.

Može doći i do napada s kobnim posljedicama

Isto tako, upozorio je da se radi o divljim životinjama pa tako postoji opasnost od ozljede kandžama ili kljunom.

- Postoji mogućnost da sova ozlijedi dijete, a 'uzgajivači' pobjegnu te nastave posao negdje drugdje. I tko će onda odgovarati?, pita se Andrea. 

Upitali smo ga i postoji li mogućnost da su životinje pod sedativima, s obzirom na to da su dosta mirne, a kazao nam je da je to jedna od mogućnosti, ali isto tako i premorenost jer po pet - šest sati znaju biti na vrućinama bez vode i hrane.

Traumatizirana sova na Portarati

- Ovo je za brojne inspekcije – od Zaštite prirode, koja je obaviještena o svemu, potom Carine, Veterinarske inspekcije jer postoji mogućnost da prenose kakvu bolest, tržišne inspekcije jer se ipak obavlja djelatnost bez registriranog obrta, porezne jer naplaćuju uslugu bez izdavanja računa. Zato se postavlja pitanje, što rade ostale institucije? Mi kao ustanova odradili smo naš dio i sve prijavili Državnom inspektoratu. Nama su područja djelovanja pretežito zaštićena područja pa ne možemo svaku večer patrolirati po feštama, jer tako i onako imamo jako puno posla na terenu usred turističke sezone (ilegalna kampiranja i slično). Nas desetak koliko nas je u ustanovi ne možemo sve to nadzirati, uostalom postoji još nadležnih institucija koje mogu postupati po drugim Zakonima, a loptica se samo prebacuje s jedne na drugu, kaže Andrea.

'Više ne možemo kontrolirati turizam u zemlji'

- Po mom mišljenju, ovo je prostituiranje zaštićene vrste životinje i svjesno kršenje svih mogućih zakona Republike Hrvatske zbog nekog profita koji u državi uopće ne ostaje. Sitni kriminalci došli su iskoristi naš turizam kojeg očigledno ne možemo kontrolirati. Što je najgore - široka javnost na sve ovo gleda kao slatke životinjice, a nitko ne gleda pozadinu priče. Čemu hrvatski i europski propisi, razni zakoni, ako ih poštujemo samo mi domaći ljudi dok stranci rade što ih je volja?, kaže.

Također je kazao da su mnoge nadležne institucije indiferentne i da se odgovornost prenosi samo s jedne na drugu, a nitko ne poduzima konkretne korake.

- Policija nas uputi na Državni inspektorat, mi to prijavimo, nitko ništa ne poduzima I dok se probude, prođe ljeto i ti sitni kriminalci nastave svoj put dalje. Ovo je slučaj za poreznu, tržišnu, veterinarsku inspekciju te carinu i inspekciju zaštite prirode.

Ovim putem apeliram na sve institucije kako bi se pomoglo ovim životinjama. Ukrajinci su kod nas trenutno zaštićeni, ali zaštićen trebaš biti samo ako si pošten, a ne ako si kriminalac, zaključuje Andrea.