Baštardini i Pravi

PRIČICA VEZANA UZ FORT VERUDELU

Sada se gnijezdi crnokapa grmuša, a o njoj je 1903. pisao kapetan fregate i književnik Felix Falzari

Upravo o ovoj ptici i čuvanju gnijezda u fortu Verudela pisao je kapetan fregate i književnik Felix Falzari u priči “Das Nest des Schwartzplättchen” (gnijezdo crnokape grmuše), izdane 1903. godine. U priči se radi o vojniku koji je služio u fortu Verudela i branio gnijezdo crnokape grmuše od svojih nadređenih, ali i od kuna i drugih ptica


 
1 min
Leonid Slijepčević
Foto: Aquarium Pula

Upravo o ovoj ptici i čuvanju gnijezda u fortu Verudela pisao je kapetan fregate i književnik Felix Falzari u priči “Das Nest des Schwartzplättchen” (gnijezdo crnokape grmuše), izdane 1903. godine. U priči se radi o vojniku koji je služio u fortu Verudela i branio gnijezdo crnokape grmuše od svojih nadređenih, ali i od kuna i drugih ptica

U ovom periodu, od travnja do srpnja u našim krajevima gnijezdi se crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla L.), strogo zaštićena vrsta ptice iz porodice cvrkutuša (Sylviidae).

Upravo o ovoj ptici i čuvanju gnijezda u fortu Verudela pisao je kapetan fregate i književnik Felix Falzari u priči “Das Nest des Schwartzplättchen” (gnijezdo crnokape grmuše), izdane 1903. godine. U priči se radi o vojniku koji je služio u fortu Verudela i branio gnijezdo crnokape grmuše od svojih nadređenih, ali i od kuna i drugih ptica, podsjetili su iz Aquariuma Pula na ovu naizgled malenu, a opet zanimljivu priču.
Foto: Aquarium pula
Crnokapa grmuša je ime dobila po crnom dijelu glave kod mužjaka, dok je kod ženki taj dio kestenjastosmeđ. Pjev je ugodan, na početku cvtkutav, a pred kraj podsjeća na zvuk flaute. Gnijezdo gradi od trave, grančica i korijena, u gornjim dijelovima grmlja, obično oko 1 metar iznad tla. Ženka nese 4-5 jaja na kojima oba roditelja sjede 10-15 dana. Kada se mali ptići izlegnu oba roditelja se zajedno brinu o njima, a osamostaljuju se nakon 10-13 dana.


Nastavite čitati

Pula
 

SOLARIS DVA vraća se u INK Pula: Kad se prošlost vrati kao kopija

Predstava koja se nadovezuje na roman Solaris Stanisława Lema i istoimeni film Andreja Tarkovskog, otvara teme drugosti i samospoznaje kroz motiv “gostiju” – povrataka koji nisu odgovor, nego ogledalo. U ovoj reinterpretaciji nastaloj iz koprodukcije Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula i umjetničkog kolektiva Montažstroj Solaris više nije udaljeni planet s tajanstvenim oceanom, nego sveprisutna digitalna infrastruktura: algoritamski “ocean” koji posreduje našu percepciju, navike, želje i strahove. Ono što nam se vraća sablasno je blisko, uvjerljivo – i često pogrešn

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.