Posebnost hrvatske populacije je gniježđenje na liticama neposredno iznad mora, što ih čini atrakcijom za turiste na brodovima. Međutim buka s plovila može potencijalno uznemiriti mlade ptice na gnijezdu i ponukati ih da prijevremeno pokušaju poletjeti, zbog čega završe u moru i prijeti im utapanje ako ih se pravovremeno ne spasi. Zahvaljujući naporima mnogih dionika u zaštiti te vrste, supovi se ponovno gnijezde na Učki, a od 2024. je po prvi puta u povijesti zabilježeno uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na liticama istočne istarske obale neposredno uz mjesto Brseč
Posebnost hrvatske populacije je gniježđenje na liticama neposredno iznad mora, što ih čini atrakcijom za turiste na brodovima. Međutim buka s plovila može potencijalno uznemiriti mlade ptice na gnijezdu i ponukati ih da prijevremeno pokušaju poletjeti, zbog čega završe u moru i prijeti im utapanje ako ih se pravovremeno ne spasi. Zahvaljujući naporima mnogih dionika u zaštiti te vrste, supovi se ponovno gnijezde na Učki, a od 2024. je po prvi puta u povijesti zabilježeno uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na liticama istočne istarske obale neposredno uz mjesto Brseč
U svjetskim razmjerima 75 posto ptica iz skupine strvinara suočeno je sa značajnom prijetnjom od izumiranja. U Hrvatskoj je jedini preostali strvinar bjeloglavi sup čija populacija srećom raste, dok su crkavica i sup starješina izumrli u 20. stoljeću, upozorila je udruga Biom.
Bjeloglavi sup je impresivna ptica grabljivica, raspona krila katkad i većeg od 2,5 metra.
U Hrvatskoj je strogo zaštićena i ugrožena vrsta, a svoje posljednje prirodno stanište nalazi na otocima Cresu, Krku, Prviću i Plavniku te na obližnjoj planini Učki, priopćio je Biom u povodu međunarodnog dana ptica strvinara.
Prošlogodišnji monitoring gnijezdeće populacije bjeloglavog supa utvrdio je rekordnu brojku u ovom stoljeću od 152 para na gniježđenju, na području Kvarnera i Učke.
Ove godine broj parova je dodatno narastao i iznosi 156, što, kako ističu u udruzi Biom, potvrđuje pozitivan trend razvoja populacije koji se bilježi posljednjih nekoliko godina. Rezultat je to dugotrajnih napora poduzetih u očuvanju te vrste u Hrvatskoj.
Za zaštitu ptica strvinara poduzimaju se mnogi konzervacijski napori u Africi, Aziji i Europi. Među njima je i projekt LIFE SUPport, pokrenut 2023. u Hrvatskoj uz potporu programa LIFE EU-a, Fonda za zaštitu okoliša i Ureda za udruge Vlade s ciljem unaprijeđenja stanja jedine hrvatske gnijezdeće populacije bjeloglavog supa, koja se održala na području kvarnerskih otoka, te nastavka stvaranja još boljih preduvjeta za širenje populacije i na kopneni dio Hrvatske.
Od lani se gnijezde i na liticama istočne istarske obale
Zahvaljujući naporima mnogih dionika u zaštiti te vrste, supovi se ponovno gnijezde na Učki, a od 2024. je po prvi puta u povijesti zabilježeno uspješno gniježđenje bjeloglavih supova na liticama istočne istarske obale neposredno uz mjesto Brseč.
Posebnost hrvatske populacije je gniježđenje na liticama neposredno iznad mora, što ih čini atrakcijom za turiste na brodovima. Međutim buka s plovila može potencijalno uznemiriti mlade ptice na gnijezdu i ponukati ih da prijevremeno pokušaju poletjeti, zbog čega završe u moru i prijeti im utapanje ako ih se pravovremeno ne spasi. Lokalna zajednica i stručnjaci iz Javne ustanove "Priroda" čuvaju i spašavaju ptice od najgoreg, a od prošle godine u ljetnim mjesecima im pomažu i volonteri SUP patrole koji plovilom redovno obilaze kolonije supova. Tako je u 2024. zabilježen rekordan broj spašavanja supova na Kvarneru. U Biomu upozoravaju da se supovi suočavaju s globalnom krizom te im je potrebna naša pomoć da bi se oporavili.
Njihove populacije diljem svijeta doživljavaju katastrofalan pad brojnosti zbog raznih prijetnji, uključujući izravna i neizravna trovanja, stradavanje od energetske infrastrukture, uništavanje staništa i nedostatak hrane. Napominju i da postojeći sanitarni propisi u Hrvatskoj i Europi zabranjuju ostavljanje strvina na otvorenim površinama pašnjaka, no tamo gdje supovi obitavaju u značajnim populacijama ta praksa sustavno se mijenja, pa mnoge europske regije aktivno koriste supove kao besplatnu higijeničarsku službu.
"Povećanje prirodno dostupne hrane, prije svega ovaca u ekstenzivnom uzgoju na otvorenim pašnjacima, doveo bi dugoročno do veće održivosti populacije na Kvarneru, jer se trenutno prihrana tih strvinara vrši na namjenskim registriranim hranilištima ili "restoranima za supove", upozoravaju u Biomu.
Važne, ali često stigmatizirane ptice Međunarodni dan ptica strvinara, tih tihih čuvara našeg okoliša, obilježava se prve subote u rujnu. U Hrvatskoj će se i ove godine obilježiti na otoku Cresu u Centru za posjetitelje i oporavilištu bjeloglavih supova Beli gdje je organiziran besplatni ulaz, obilazak izložbi te zabavne aktivnosti za djecu. Također, u zagrebačkom Zoološkom vrtu, kod nastambe bjeloglavih supova, Biom će od 10 do 14 sati prirediti edukativne igre i kviz. "Prilika je to da skrenemo pozornost na ove iznimno važne, ali kroz povijest vrlo često stigmatizirane ptice", istaknuli su u Biomu.
Udruga poziva građane da se pridruže tisućama sudionika koji tijekom godina diljem svijeta obilježavaju ovaj dan kako bismo supovima, iskonskim "čuvarima" zdrave prirode dali glas i ukazali na provedbu mjera očuvanja koje podržavaju njihov opstanak, jer je u svjetskim razmjerima 75 posto ptica iz skupine strvinara danas suočeno sa značajnom prijetnjom od izumiranja. Bez tih nebeskih stražara posljedice za naš okoliš mogle bi biti ozbiljne jer su oni ključni u održavanju zdravih ekosustava. Učinkovitim uklanjanjem strvina, supovi sprječavaju i uvelike umanjuju mogućnost za širenje smrtonosnih bolesti koje bi mogle naštetiti drugim divljim životinjama, stoci, pa i ljudima. Time utjelovljuju vrlo konkretnu uslugu ekosustava, donoseći brojne koristi, od gospodarskih do potencijalnog smanjenja emisije ugljika, jer svaka usluga tih letećih čistača, osim što je besplatna, djelomično zamjenjuje rad higijeničarskih službi koje za uklanjanje strvina s nekog teško dostupnog terena moraju za prijevoz koristiti fosilna goriva, istaknuli su u udruzi Biom.
U građevinarstvu pravo imaju bušači i mineri koji rade na probijanju tunela, u brodogradnji brodomonteri i brodoskelari, dok se u pomorskom ribarstvu beneficirani staž priznaje profesionalnim ribarima. Uz to, popis uključuje i 13 zanimanja poput pilota, opernih pjevača, baletana, kontrolora leta i ronilaca
„Upamtit ćemo samo tri boda i ništa drugo. Sve ostalo je stvarno bilo za zaborav. Nismo bili dobri. Bilo je puno grešaka s naše strane, mnoge smo stvari loše radili. Odigrali smo bez samopouzdanja. Namučili su nas maksimalno. Čak moram reći da je nakon puno vremena naš voljni moment bio slab. Farski otoci su u svemu bili ispred, imali su veću želju, agresivnost i trku“, bio je prvi osvrt izbornika Dalića
Prema neslužbenim informacijama, 67-godišnji muškarac s područja Zagreba u prijepodnevnim satima verbalno se sukobio s djelatnicima osiguranja nakon što je pokušao ispod rampe ući u kompleks Ureda predsjednika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
