Na azijskim su burzama u četvrtak burzovni indeksi oštro pali, dok su cijene nafte, zlata i dolara snažno porasle, nakon vijesti da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio specijalne vojne operacije u ukrajinskoj regiji Donbas.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,00 sati u minusu više od 3 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1 i 3,3 posto.
Nedugo nakon vijesti da je Putin odobrio specijalne vojne operacije u ukrajinskoj regiji Donbas, nekoliko eksplozija čulo se u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, izvijestio je Reutersov svjedok.
Putin je pozvao ukrajinske vojnike da odmah polože oružje te je rekao da će odgovornost za svako krvoproliće biti na savjesti ukrajinskog režima, prenose ruske novinske agencije.
Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom razmjeru, poručio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba u tvitu.
Agencija Interfax Ukrajina izvijestila je, pak, o raketnim napadima na vojne objekte diljem Ukrajine i da su se ruske trupe iskrcale u južnim lučkim gradovima Odesi i Mariupolju.
Prethodnih dana, nakon što je Putin priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i zapovjedio ruskoj vojsci da odmah krene tamo kako bi održala mir, Zapad je oštro osudio ruske postupke i pokrenuo sankcije protiv Rusije, usmjerene na ruske banke i državni dug.
„Tržišta sada shvaćaju da će Rusija učiniti štogod želi, s obzirom na slabe sankcije, i sada se u cijene uračunava invazija na Ukrajinu”, kaže Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.
„Ulagači se plaše da će Europa biti odsječena od ruskog plina, da se EU ne može nositi s takvim šokom u opskrbi i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće. Više cijene energije mogle bi ugroziti rast globalnog gospodarstva, a to je loše za rizičnije investicije", objašnjava Attrill.
Cijena nafte u Londonu iznad 100 dolara
Nakon vijesti o napadu na Ukrajinu, cijene nafte snažno su porasle. Cijena barela na londonskom tržištu skočila je 3,5 posto, pa se, po prvi put od rujna 2014., probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 4,5 posto, na 96,20 dolara.
Kako se jedna od najvećih kriza u Europi nakon Hladnog rata produbljuje, oštro su, više od 2 posto, jutros pali i američki terminski indeksi, što najavljuje pad cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom.
U prethodna dva dana Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli su više od 2, a Nasdaq indeks više od 3 posto. Zbog toga je S&P 500 indeks zaronio duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dok je Nasdaq indeks od početka godine u minusu oko 16 posto.
Nakon znatnog pada posljednjih dana, MSCI indeks svjetskih burzi, koji prati kretanja na najvećim svjetskim tržištima dionica, skliznuo je na najnižu razinu od travnja prošle godine.
Dolar ojačao, cijena zlata porasla
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, a ojačao je i japanski jen jer ulagači traže sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,05 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 115,05 na 114,70 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala na 1,1225 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1330 dolara.
Kako se ulagači sklanjaju iz rizičnijih investicija, jutros je osjetno porasla i cijena unce zlata, za 1,2 posto, na 1.930 dolara, najvišu razinu od siječnja prošle godine.
„Tržišta sada ugrađuju u cijene rizik da će se dogoditi nešto strašno. A to je, u kombinaciji s nesigurnošću, grozno okruženje u kojemu nitko ne želi biti previše izložen u rizičnijim investicijama”, kaže Rob Carnell, direktor u tvrtki ING.
Ova objava dolazi nakon što je američki Senat u utorak kasno navečer odobrio novu pomoć Kijevu u ukupnom iznosu od oko 61 milijardu dolara, čime se otvara put novim isporukama oružja nakon višemjesečne blokade
Tijekom posjeta Berlinu, šef zapadnog vojnog saveza Jens Stoltenberg rekao je da je pomoć Pekinga od vitalne važnosti za ratne napore Moskve jer podupire rusko ratno gospodarstvo dijeljenjem vrhunske tehnologije poput poluvodiča
Sumnja se u nezakonito stjecanje državnog zemljišta vrijednog 7 milijuna dolara
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
