Azijske burze prate pad Wall Streeta

Na azijskim su burzama cijene dionica u petak pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer se ulagači plaše da će povećanje kamata središnjih banaka izazvati oštro usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, pa možda i recesiju.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, skliznuvši na najnižu razinu u pet tjedana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,1 i 1,8 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 0,8 posto.

Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, već šesti trgovinski dan u posljednjih sedam. Dow Jones skliznuo je 2,42 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,25, a Nasdaq indeks 4,08 posto.

Nakon što je dan prije porastao, Wall Street je jučer ponovno oštro pao jer središnje banke u svijetu zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, a zbog toga rastu rizici od recesije.

U srijedu je američka središnja banka povećala kamate za čak 0,75 postotnih bodova, što je najveće jednokratno povećanje cijene novca još od 1994. godine.

Stoga se sada kreću u rasponu od 1,5 do 1,75 posto, što je njihova najviša razina od ožujka 2020. godine i izbijanja koronakrize.

A slijede i daljnja povećanja kamata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8,5 posto, pa bi, prema procjenama Fedovih čelnika, krajem godine kamate mogle dosegnuti i 3,4 posto, najvišu razinu od 2008. godine.

Čelnici Feda smatraju da će gospodarstvo, unatoč oštrom povećanju kamata, izbjeći recesiju, no znatno su smanjili procjene rasta gospodarstva u ovoj godini – s prethodnih 2,8 na 1,7 posto.

No, nisu svi uvjereni da će Fed uspjeti 'mekano prizemljiti' gospodarstvo.

Analitičari Wells Fargo banke smatraju da sada postoji 50 posto izgleda da će uskoro doći do recesije. I mnoge druge banke, uključujući Deutsche Bank i Morgan Stanley, upozoravaju da rastu rizici od recesije.

„O tome sada ulagači razmišljaju – kolika je mogućnost recesije i hoće li zarade kompanija biti u skladu s procjenama analitičara ili će pasti”, kaže Tom Hainlin, strateg u tvrtki U.S. Bank Wealth Management's Ascent Private Wealth Group.

Jučer je, dan nakon Feda, kamate povećala i švicarska središnja banka, prvi put nakon 15 godina, s minus 0,75 na minus 0,25 posto, poručivši time kako je manje brine jačanje švicarske valute, a više visoka inflacija.

Kamate je, već petu sjednicu zaredom, jučer povećala i britanska središnja banka, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, na 1,25 posto.

Zbog toga se ulagači plaše da bi nastojanja središnjih banaka da zauzdaju inflaciju mogla dovesti do oštrog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, pa i do recesije.

Zbog toga jutros ulagače nije ohrabrila ni poruka japanske središnje banke da će i dalje voditi labavu monetarnu politiku kako bi podržala rast gospodarstva, koje je na rubu recesije.

Tako ovaj tjedan završava u sumornom raspoloženju. MSCI indeks svih svjetskih burzi u minusu je od početka tjedna 5,7 posto, pa mu prijeti najveći tjedni gubitak u više od dvije godine.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,23 posto, na 104,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 1 posto, na 133,65 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0,24 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0525 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale jer se trgovci plaše slabljenja potražnje, s obzirom da se očekuje usporavanje rasta svjetskog gospodarstva.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je 0,58 posto, na 119,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,73 posto, na 116,75 dolara.