Proleteri svih zemalja, tko vam pere čarape?
Žene i borba za njihovo pravo na spolnu jednakost bile su tema dana, a sutra pišemo o "sporogorećoj" investiciji Antona Klimana u Barbarigi te o otpadu (i o onom koji nije smeće) u Puli
Prekida se sablasna tišina na nekadašnjem Klimanovom gradilištu u Barbarigi. Čini se da je novi vlasnik, Željko Mandarić uspio riješiti problem s državom. Igor Orlić: Očekujem nastavak radova. Ukoliko novi vlasnik zatraži kupovinu zemlje ne isključujem prodaju ali po tržišnim cijenama
Prekida se sablasna tišina na nekadašnjem Klimanovom gradilištu u Barbarigi. Čini se da je novi vlasnik, Željko Mandarić uspio riješiti problem s državom. Igor Orlić: Očekujem nastavak radova. Ukoliko novi vlasnik zatraži kupovinu zemlje ne isključujem prodaju ali po tržišnim cijenama
Gradilište velikog turističkog projekta koji je Anton Kliman već puno desetljeće razvija u Barbarigi više od godinu dana sablasno je prazno. Iako je prodaja stanova počela još prije tri godine, posjet gradilištu pokazuje da još nekoliko godina na toj lokaciji zasigurno neće biti nikakvih useljavanja.
Na više mjesta ograda je srušena, zidovi budućih stanova prepuni su vlage, u okolici objekta narasla je makija visoka i do metar. Sama Barbariga već je više desetljeća spomenik istarskom overturizmu a zapušteni Klimanov projekt samo je šlag na tu nakaradnu urbanističku tortu.
Kontroverzni projekt otpočetka bio je na neki način uklet. Vodeći istarski HDZ-ovac započeo ga je još u vrijeme dok je bio ministar turizma. Klimanov osnovni problem bio je nedostatak novca, političar se upustio u projekt vrijedan 20-tak milijuna eura bez ikakvih sredstava.
Svoju političku moć iskoristio je u imovinsko-pravnim i prostorno-planskim utjecajima na lokalnu vodnjansku vlast Klaudija Vitasovića. Ti su se poslovi pokazali prepuni rupa što je rezultiralo trenutnom potpunom blokadom projekta.
Projekt je godinu i pol dana bio na neki način blokiran povodom zahtjeva države da se vlasnički upiše na zemljišta na koje je Kliman dobio prava građenja od Grada Vodnjana. Kao što smo u ljeto 2024. pisali, Republika Hrvatska je putem pulskog Županijskog državnog odvjetništva zatražila upis na tri parcele ukupne veličine 13.500 četvornih metara građevinskog zemljišta. Osnova zahtjeva RH je činjenica da su te nekretnine 16. listopada 1990. bile upisane kao šuma što automatski znači da predstavljaju državnu imovinu.
Dodatno, država je od Grada Vodnjana zatražila oko 150.000 eura naknade na ime prava građenja koje je Grad trebao naplatiti od Antona Klimana ali nikad nije. U svom zahtjevu država je Gradu Vodnjanu dala tri mjeseca za mirno rješenje spora. Nakon gotovo 20 mjeseci država iznenada odustaje od spora.
Zanimljivo je pritom objašnjenje zamjenice općinske državne odvjetnice Jelene Skandel Davidović.
- S obzirom da Županijsko državno odvjetništvo nije nakon proteka roka od 3 mjeseca podnijelo tužbu, odnosno ista se neće podnijeti, predlagateljica predlaže brisanje predmetne zabilježbe vođenmja postupka iz zemljišne knjige odnosno predlažemo brisanje zabilježbe pokretanja postupka, napisala je Jelena Skandel.
Ovakvo ponašanje države čini se prilično neozbiljno jer dovodi u pitanje sigurnost ulaganja i fukcioniranje prave države. Kako je moguće odjednom, usred investicije, zatražiti vlasničku promjenu vezano za zemljište i onda, bez ikakvog obrazloženja od tog zahtjeva naglo odustati. Mnogo je tu upitnika.
Na naš upit zašto je DORH odustao od tužbe županijski državni odvjetnik Mirko Grujić dao nam je sljedeći odgovor.
- U svezi vašeg upita obavještavamo vas da je ovo državno odvjetništvo podnijelo zahtjev za mirno rješenje spora protiv protustranke, Grada Vodnjana radi utvrđenja prava vlasništva na navedenim česticama te da je Grad Vodnjan osporavajući navedeni zahtjev istaknuo prigovor presuđene stvari „res iudicata“. Kako bi se odlučilo o tim prigovorima, trebalo je provesti dva geodetska vještačenja, što je utjecalo na duljinu postupka, te je s obzirom na rezultate provedenih geodetskih vještačenja, izvršeno brisanje zabilježbe zahtjeva za mirno rješenje spora, napisao nam je Grujić. Logično bi bilo da je DORH sva vještačenja proveo prije podizanja tužbe. Ovako se postavljaju brojna pitanja.
Ima li to odustajanje veze s Željkom Mandarićem, moćnim riječkim tajkunom koji je u međuvremenu preuzeo Klimanov projekt temeljem višemilijunskih potraživanja? Naime, sve dosad izgrađeno finanicirano je Mandarićevim novcem a nedavno su ta potraživanja pretvorena u vlasništvo. Je li na ovaj način Kliman izguran iz projekta?
Pritom svakako treba uzeti u obzir i ponudu za kupovinu zemljišta koju je Kliman prije dvije godie podnio Gradu Vodnjanu. Kakvo je stanje s tim zahtjevom pitali smo vodnjanskog gradonačelnika Igora Orlića.
- Nama je najvažnije da je država odustala i da je zemljište ostalo gradsko. Što će biti dalje treba vidjeti. Nadam se da će se investicija sada nastaviti. Gradu Vodnjanu još nije stigao nikakav zahtjev za kupovinom od novog vlasnika ali ako stigne, procijenit ćemo što je najbolje za gradske interese. O svemu će na koncu odlučivati gradsko vijeće. Mogu reći da ukoliko dođe do prodaje cijena će svakako biti tržišna, najavio je Orlić.
- Također, na preostalom zemljištu koje dano pod pravom građenja očekujem izgradnju hotela kako je originalno bilo i dogovoreno, rekao je Orlić.
Ukoliko do toga i dođe hotel će se morati graditi po novom projektu jer je stara građevinska dozvola istekla a u međuvremenu se promijenio plan pa se ponovno mora mijenjati i projekt ali i sam ugovor o pravu građenja.
Žene i borba za njihovo pravo na spolnu jednakost bile su tema dana, a sutra pišemo o "sporogorećoj" investiciji Antona Klimana u Barbarigi te o otpadu (i o onom koji nije smeće) u Puli
Dvadesetak poduzetnica i obrtnica podijelile su tristotinjak cvjetova
Le norme che regolano l’applicazione del bilinguismo croato-italiana nelle municipalità istriane in cui esso è previsto dalla legge o da atti locali variano da un luogo all’altro. Il coordinamento dei vicesindaci italiani ha esaminato una proposta per uniformare queste regole che, una volta verificata la fattibilità legale, sarà sottoposta all’adozione dei Consigli cittadini e comunali delel autonome locali in cui è riconosciuto il diritto al bilinguismo
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.