Agencija Fitch podigla je u petak rejting Hrvatske s 'BBB+' na 'A-', uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone.
Ocjena 'A' signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.
Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting u dogledno vrijeme zadržati na 'A-'.
Hrvatski rejting odražava "vjerodostojan" zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, uz fiskalnu disciplinu i spremnost na poštivanje fiskalnih propisa koji će podržati smanjenje javnog duga u iduće četiri godine, objašnjava agencija.
Institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani su u proteklim godinama pa je zaostatak za sličnim zemljama smanjen.
BDP po stanovniku bit će pak niži od sličnih zemalja s ocjenom 'A' , uz malo gospodarstvo, što znači ranjivost na vanjske šokove, upozorava Fitch.
I agencija Standard & Poor's podigla je prošli petak ocjenu hrvatskih dužničkih papira, s 'BBB+' na 'A-', ali uz pozitivne izglede, signaliziravši da bi je mogla u idućih godinu dana ponovo podići.
Pokretač domaća potražnja
Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši za devet postotnih bodova no što je bio u 2019. godini zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, oslonjenom na brzo povlačenje novca iz europskih fondova, rastu plaća i kontinuiranoj integraciji u skupinu zemalja u jezgri eurozone, ističe Fitch.
Unatoč značajnim vanjskim šokovima, Hrvatska se snagom postpandemijskog oporavka svrstala u vrh Europske unije, s realnim BDP-om na kraju prve polovine 2024. godine višim za 19 posto nego u četvrtom tromjesečju pretpandemijske 2019., primjećuje agencija.
U razdoblju od 2024. do 2026 hrvatski realni BDP trebao bi po ocjeni agencije rasti u prosjeku za 3,1 posto godišnje. Stopa rasta bit će više nego dvostruko viša od prosjeka u eurozoni koji bi trebao iznositi 1,3 posto, a nadmašit će i medijan zemalja s ocjenom 'A', procijenjen na 2,6 posto.
Pokretač aktivnosti bit će domaća potražnja, poduprta snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuirano visokom razinom povlačenja novca iz EU-a, procjenjuju u Fitchu.
Hrvatska prednjači tempom povlačenja novca iz europskog fonda za oporavak i otpornost i do sredine 2026. trebala bi povući kompletan iznos koji joj je namijenjen, u protuvrijednosti 12,1 posto BDP-a.
Europski novac bit će važan pokretač rasta do 2030., procjenjuju u Fitchu.
Manji dug
Zahvaljujući snažnom nominalnom gospodarskom rastu i štedljivoj fiskalnoj politici hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u 2024. smanjiti na 59,3 posto, što znači da će biti viši od medijana u skupini zemalja s ocjenom 'A'.
Do 2028. Hrvatska bi se trebala izjednačiti medijanom, procjenjuju u Fitchu.
U ovoj godini Hrvatska će ispuniti sve maastriške kriterije, s javnim dugom ispod 60 posto BDP-a i proračunskim manjkom ispod plafona od tri posto, ističu.
Napominju da bi mogli ponovo podići rejting Hrvatske ako se BDP-om po stanovniku i pokazateljima sustava upravljanja u srednjom roku još više približi medijanu zemalja u skupini s ocjenom 'A'.
Ako pak rast gospodarstva značajno uspori u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zbog strukturnih šokova s posljedicama po ključne sektore i/ili konkurentnost, rejting bi mogao biti snižen, ističe agencija.
Kao mogući razlog za sniženje navode i eventualno značajno povećanje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u srednjoročnoj perspektivi, zbog, primjerice, dugog razdoblja blaže fiskalne politike ili slabijih izgleda za gospodarstvo.
