Politika i društvo

REAKCIJA NA IZJAVE ISTARSKOG ŽUPANA

Istarski SDP: Lokaciju Kaštijuna nije odabrao 'Đelo Hadžiselimović', nego Boris Miletić!

Podsjećamo i da je Boris Miletić, kao tadašnji gradonačelnik Pule, želio da Grad Pula zadrži većinski udio od 51 posto upravo radi kontrole nad Kaštijunom. U to se vrijeme planiralo i uvođenje zelene rente te komunalne naknade kao modela financiranja Kaštijuna od strane drugih jedinica lokalne samouprave, priopćili su iz Županijske organizacije SDP-a Istarske županije


 
4 min
Istra24

Podsjećamo i da je Boris Miletić, kao tadašnji gradonačelnik Pule, želio da Grad Pula zadrži većinski udio od 51 posto upravo radi kontrole nad Kaštijunom. U to se vrijeme planiralo i uvođenje zelene rente te komunalne naknade kao modela financiranja Kaštijuna od strane drugih jedinica lokalne samouprave, priopćili su iz Županijske organizacije SDP-a Istarske županije

Posljednje izjave istarskog župana Borisa Miletića o Kaštijunu i Koromačnu još jednom otvaraju pitanje koje se uporno pokušava zaobići: tko je odgovoran za ono što se godinama događalo i, još važnije, za ono što se nije učinilo? Pozdravljamo svaki pokušaj zajedničkog djelovanja, svaki zaključak kojim se štiti zdravlje građana i svaki konkretan korak prema rješavanju problema gospodarenja otpadom u Istri. Ali zajedništvo ne smije postati političko pokriće za izbjegavanje odgovornosti, priopćili su danas iz Županijske organizacije SDP-a Istarske županije.

Evo ga u cijelosti: 

'Župan Miletić u svojim istupima vrlo jasno razgraničava tuđe nadležnosti. Kada govori o Kaštijunu, naglašava većinsko vlasništvo Grada Pule, ulogu države i komunalnih poduzeća. Kada govori o Koromačnu, ističe odluke Vlade, nadležnosti Ministarstva i djelovanje Radne skupine. 

Sve su to važne činjenice. Ali njima se ne može odgovoriti na pitanje što je Istarska županija poduzimala u okviru vlastitih ovlasti i odgovornosti. 

Župan nas danas podsjeća da problemi Kaštijuna nisu nastali preko noći. 

Slažemo se. Upravo zato smatramo da je potrebno podsjetiti i na ono što se događalo prije pet godina. 

Već 13. listopada 2021. godine, na sjednici Županijske skupštine, vijećnik SDP-a Danijel Ferić predlagao je konkretne korake, među kojima su bili ispitivanje utjecaja Kaštijuna na zdravlje stanovnika, pronalazak alternativnih rješenja te određivanje lokacije za izgradnju bioplinskog postrojenja. 

Ti su prijedlozi odbijeni. 

Pet godina kasnije ponovno govorimo o biootpadu, traženju lokacija za odgovarajuća postrojenja i rasterećenju Kaštijuna. 

Zato pitamo: što smo čekali proteklih pet godina? 

Ne osporavamo činjenicu da je Istarska županija manjinski suvlasnik Kaštijuna. Ali 49 posto vlasništva ne znači 0 posto odgovornosti. 

Podsjećamo i da je Boris Miletić, kao tadašnji gradonačelnik Pule, želio da Grad Pula zadrži većinski udio od 51 posto upravo radi kontrole nad Kaštijunom. U to se vrijeme planiralo i uvođenje zelene rente te komunalne naknade kao modela financiranja Kaštijuna od strane drugih jedinica lokalne samouprave. 

Ne može se inzistirati na kontroli kada se donose odluke, a zatim se pozivati na podjelu nadležnosti kada treba preuzeti odgovornost. 

Pritom želimo posebno pohvaliti rad aktualne direktorice Kaštijuna Anje Ademi, za koju smatramo da je najbolja direktorica koju je Kaštijun dosad imao. Međutim, koliko god kvalitetno radila, Anja Ademi ne može samostalno riješiti probleme koji su nastajali godinama. Za to su potrebne konkretne političke odluke, suradnja svih nadležnih i sustavna rješenja. 

Župan koji je nekoć kao gradonačelnik Pule predstavljao Kaštijun kao budućnost gospodarenja otpadom danas ne može svoju političku ulogu svesti samo na objašnjavanje tko je za što nadležan. 

Na inicijativu SDP-a otvorena je rasprava na Županijskoj skupštini, a 21. rujna usvojen je zajednički zahtjev prema Vladi Republike Hrvatske za povlačenjem odluke o upućivanju otpada iz Gospića u Koromačno. 

Osnovana je i Radna skupina za praćenje kvalitete zraka. 

Međutim, već 7. listopada pokazalo se da je dio otpada spaljen prije nego što je Radna skupina o tome bila pravodobno obaviještena. Zbog takvog postupanja troje članova podnijelo je ostavke. 

Umjesto da se ozbiljno preispita svrha i učinkovitost takvog modela nadzora, župan je najavio proširenje Radne skupine na čitav niz drugih okolišnih problema u Istri. 

Ne dovodimo u pitanje potrebu stručnog praćenja svih tih lokacija. Dovodimo u pitanje učinkovitost tijela koje nema jasne izvršne ovlasti i koje o bitnim događajima saznaje nakon što su se već dogodili. 

Uvažavamo rezultate nadležnih inspekcija i tražimo da svi nalazi budu javno dostupni. No poštovanje propisanih graničnih vrijednosti i pravodobno informiranje građana dva su zasebna pitanja. Jedno ne može zamijeniti drugo. 

U obje situacije prepoznajemo sličan obrazac. Kada treba donijeti zajednički zaključak, naglašava se zajedništvo. Kada treba odgovoriti za prethodne propuste, naglašava se podjela nadležnosti. 

Takav pristup ostavlja dojam da svi trebamo sudjelovati u rješavanju problema, ali da nitko posebno ne treba odgovarati za njihovo nastajanje i dugogodišnje trajanje. 

Mi takvu logiku ne prihvaćamo. 

Spremni smo podržati svako kvalitetno rješenje, bez obzira na to tko ga predlaže. Spremni smo surađivati sa županom, gradovima, općinama, državnim institucijama i svim političkim opcijama kada se radi o zaštiti zdravlja građana i okoliša. 

Ali suradnja ne znači odustajanje od postavljanja pitanja. 

Tražimo da župan javno predstavi kronologiju konkretnih mjera koje je poduzeo, rezultate tih mjera te razloge zbog kojih pojedini problemi nisu riješeni ranije. 

Tražimo i transparentno praćenje svih usvojenih zaključaka, s jasno određenim nositeljima, rokovima i redovitim izvještavanjem javnosti. 

Građanima Istre više nisu dovoljne konferencije za medije na kojima se objašnjava tko što ne može. Vrijeme je da oni koji obnašaju vlast jasno pokažu što mogu, što su poduzeli i što će konkretno učiniti. 

Jer politička odgovornost ne prestaje ondje gdje počinje nadležnost nekoga drugoga. 

A zajednički zaključak nije završetak odgovornosti. On je tek početak obveze da se ono što je dogovoreno napokon i provede.


Nastavite čitati

Pula
 

Iz Grada Pule najavili mogućnost pronalaska odgovarajućeg prostora za povremeno održavanje klupskih i glazbenih večeri za mlade

Poseban interes mladih u publici izazvala je rasprava o nedostatku prostora za klupske, glazbene i druge kulturno-zabavne sadržaje u Puli, tijekom koje se ponovno otvorilo pitanje nekadašnjeg kluba Marelica. Marta Vede govorila je o iskustvu zagovaranja ponovnog otvaranja Marelice i dokumentarnom filmu „Glasna tišina mojeg grada“, koji je snimila s Matijom Šajatovićem. Istaknula je važnost ustrajnosti mladih u zagovaranju promjena, ne samo zbog vlastitih potreba nego i zbog budućih generacija

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.