Hrvati u 10 godina udvostručili svoje bogatstvo

U samo deset godina hrvatska kućanstva su udvostručila svoje financijsko bogatstvo, a najveći rast dogodio se prošle godine. Promijenila se i struktura štednje građana – hrvatski građani sve više ulažu u vrijednosne papire, a sve manje novca drže na bankovnim računima, piše Poslovni.hr

Prošla je godina bila godina s najvećim rastom financijske imovine hrvatskih kućanstava u posljednjem desetljeću.

Prosječna financijska imovina po stanovniku povećana je s oko 13.000 eura u 2015. na približno 27.000 eura po stanovniku u 2024., što svjedoči o snažnom ekonomskom rastu i širenju financijskih portfelja kućanstava, prema Allianzovim redovitim izvješćima o izvješća o globalnom bogatstvu.

Samo u prošloj godini bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 9,9 posto. S neto financijskom imovinom u 2024. godini od 19.950 eura po stanovniku, Hrvatska se nalazi na 31. mjestu na Allianzovoj globalnoj ljestvici najbogatijih zemalja, koju predvodi SAD, pokazuje Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu u 2024. objavljeno u četvrtak.

Zanimljivo je da su građani Hrvatske lani svoje bogatstvo povećali po stopi od gotovo deset posto, što je iznad globalnog rasta od 8,7 posto, a naročito iznad stope rasta bogatstva u zemljama Europske unije od oko tri do četiri posto. Štedljivi Nijemci lani su svoju neto financijsku imovinu povećali za oko 9,6 posto i zauzeli 13. mjesto u svijetu prema neto financijskoj imovini po stanovniku, s prosjekom od oko 86.800 eura po osobi.

U jugoistočnoj Europi, uključujući zemlje Balkana, stopa rasta financijskog bogatstva bila je značajno viša, oko osam do 12 posto, što odražava snažniji rast gospodarstva i kapitalnih tržišta u tim zemljama, proizlazi iz 16. Allianzovog izvješća o globalnom bogatstvu koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo šezdeset zemalja.

Hrvatska se u ovom izvješću nalazi na 31. mjestu među najbogatijim državama prema neto financijskoj imovini po stanovniku, koja je u 2024. godini iznosila 19.950 eura. Ukupno je neto financijska imovina lani iznosila je 78,3 milijarde eura, a bruto imovina rekordnih 106,2 milijarde eura. Prije 10 godina Hrvatska je bila na 35. mjestu među zemljama svjetske ljestvice prema neto financijskoj imovini po stanovniku.

Allianzova izvješća otkrivaju i promjene investicijskih i štednih navika hrvatskih kućanstava. Od 2015. do kraja prošle godine udio depozita u portfelju smanjen je sa 65 posto na 55 posto, dok su ulaganja u vrijednosne papire porasla s 20 posto na 30 posto. Osiguranje i mirovinski proizvodi blago su povećali svoj udio s deset na oko 13 posto.

Osim toga, Hrvati su sve skloniji diversifikaciji i većem ulaganju na financijskim tržištima, odnosno ulaganjima s većim prinosima i smanjivanju konzervativne štednje u depozitima. Prema Allianzovoj predsjednici Uprave u Hrvatskoj, Marijani Jakovac, ovi rezultati pokazuju otpornost i spremnost hrvatskih kućanstava na promjene, što su važni pokazatelji financijske zrelosti i stabilnosti.

Allianz očekuje da će građani u ovoj godini nastaviti gomilati svoje bogatstvo nešto umjerenijim tempom, ali i dalje se govori o snažnom rastu bogatstva nakon rekordne 2024. godine. Neto financijska imovina u ovoj godini globalno bi trebala rasti za oko šest posto, a u Hrvatskoj opet više – osam posto.