Indexi su pali u Zagrebu i Wall Streetu, RASLE EUROPSKE BURZE

Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna glavni dionički indeksi pali, uz skroman promet, što ukazuje na nesklonost investitora ulaganju u rizičniju imovinu u uvjetima kada je inflacija na rekordnoj razini, a gospodarski izgledi neizvjesni.

Crobex indeks prošloga je tjedna oslabio 0,59 posto, na 1.902 boda, a Crobex10 1,04 posto, na 1.125 bodova, čime su izgubili dobitke od prethodnoga tjedna.

Među sektorskim indeksima, najviše je na gubitku bio Crobexnutris, gotovo dva posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 1,82 posto.

Redovni promet dionicama u skraćenom radnom tjednu, jer u petak burza nije radila zbog obilježavanja Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, iznosio je 18 milijuna kuna, što je za gotovo 10 milijuna manje nego u tjednu ranije. 

Uz to, ostvareno je 17,75 milijuna kuna blok prometa u transakciji dionicom Zagrebačke banke, po cijeni od 63,6 kuna za dionicu.

U redovnom trgovanju najveći promet imala je povlaštena dionica Adrisa, 3,6 milijuna kuna. Cijena joj je pritom oslabila 0,81 posto, na 367 kuna.

Slijedila je dionica HT-a, s prometom od 2,12 milijuna kuna i padom cijene za 0,57 posto, na 174,5 kuna.

Znatniji prometi, iznad dva milijuna kuna, ostvareni su još i dionicama Podravke, čija je cijena pala za 2,17 posto, na 630 kuna, te Valamar Riviere, čija se cijena spustila 1,39 posto, na 28,3 kune.

Najveća gubitnica bila je dionica Jadroplova, budući da joj je cijena potonula 5,04 posto, na 66 kuna, dok je najveća dobitnica bila dionica Luke Rijeka, čija je cijena skočila za nešto više od 26 posto, na 58 kuna.

Na domaćem tržištu kapitala vladao je oprez, budući da je Državni zavod za statistiku objavio da su potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle u listopadu za 13,2 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada DZS vodi te podatke. Također, investitori su neskloni ulaganju u rizičnu imovinu, s obzirom na usporavanje aktivnosti u zemljama koje su najveći hrvatski trgovinski partneri.

Od važnijih vijesti, ministar financija Marko Primorac predstavio je u četvrtak prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Na ZSE se protekloga tjedna trgovalo s ukupno 54 dionice, pri čemu je cijena njih 21 porasla, 20 pala, a 13 stagnirala.

Dionice pale i na Wall Streetu

Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica pale, dok su na europskim burzama porasle, a trgovalo se oprezno jer će, unatoč popuštanju inflacijskih pritisaka, središnje banke nastaviti podizati kamatne stope.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,01 posto, na 33.745 bodova, dok je S&P 500 pao 0,7 posto, na 3.965 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 11.146 bodova.

Nakon snažnog skoka prethodnoga tjedna, prošloga su tjedna indeksi znatno oscilirali, pa su jedan dan porasli, da bi već drugi izgubili te dobitke.

Zamah tržišta, potaknut slabljenjem inflacijskih pritisaka i nadom u usporavanje tempa povećanja kamata Feda, splasnuo je, pa se trgovalo oprezno.

Inflacija u SAD-u popušta, što je prošloga tjedna potvrdio podatak da su proizvođačke cijene porasle 8 posto u 12 mjeseci do listopada, manje nego mjesec dana prije i manje nego što se očekivalo.

„Tržište pokreću podaci o inflaciji, koji su nešto niži nego što se očekivalo, što podržava nadu da je inflacija dosegnula vrhunac i da će u idućem razdoblju slabiti”, kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

Slabljenje inflacije podržava nadu da će američka središnja banka usporiti tempo povećanja kamata.

Nakon što je početkom studenoga Fed četvrtu sjednicu zaredom povećao ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova, analitičari očekuju usporavanje tempa povećanja u prosincu na 0,50 postotnih bodova.

No, važnije je, poručuju iz Feda, na kojim će se razinama zaustaviti podizanje kamata.

Među ostalim, guverner Feda Christopher Waller kazao je prošloga tjedna da je tržište pretjerano reagiralo na samo jedan podatak i da će trebati niz slabijih izvješća o inflaciji da bi središnja banka odmaknula nogu s kočnica.

„Tržišta bi se sada trebala koncentrirati na krajnju točku povećanja kamata, a ne na tempo svakog povećanja. A ta krajnja točka vjerojatno je još dosta udaljena”, poručio je Waller.

Stoga je najvažnije pitanje na koje će razine do kraja ciklusa zaoštravanja monetarne politike Fed povećati kamate – na 4,75 ili čak 5,00 posto?

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,9 posto, na 7.385 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,45 posto, na 14.431 bod, a pariški CAC 0,75 posto, na 6.644 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 0,3 posto, na 27.899 bodova.