Marko i Bojana otvorili su besplatnu platformu za objavu glazbe: danas surađuju 25 tisuća izvođača

Nekada su veliki zaljubljenici u glazbu i oni koji su svirali u svojim prvim bendovima često odlazili do Trsta kako bi došli do novih ploča kakve se nisu mogle nabaviti u Puli, a danas iz tog grada njihova glazba putem Rebel Music Distributiona stiže do slušatelja diljem svijeta. O toj platformi za neovisne glazbenike razgovarali smo s osnivačem Markom Pavlovićem, koji je u ovaj projekt krenuo prije nekoliko godina zajedno sa suprugom Bojanom.

Rebel Music Distribution platforma je za glazbenike koji traže besplatan i jednostavan način da pripreme svoju glazbu za širu publiku i omoguće joj laku dostupnost diljem svijeta. Rebel se brine za to da glazba bude dostupna na više od 40 digitalnih glazbenih i društvenih servisa, od Spotifyja i Apple Musica do YouTubea i Deezera, bez godišnje pretplate za osnovnu distribuciju. Za izvođače su objavljivanje, program za mastering, detaljno praćenje streamova i ljudska podrška besplatni. Jednom kada svoju glazbu počnu monetizirati, zarada se dijeli tako da Rebel zadržava deset posto.

Od 40 do 80 novih suradnji dnevno

Kako nam ističe Pavlović, posao se ubrzano širi: dosad surađuju s oko 25 tisuća glazbenika i bendova, a interes je toliki da svakog dana ostvare od 40 do 80 novih suradnji.

– Rebel Music Distribution nije nastao iz ideje da promijeni cijelu glazbenu industriju preko noći, nego iz frustracije glazbenika koji su željeli jednostavniji, pošteniji i pristupačniji način objavljivanja vlastite glazbe. Upravo to pokušavamo zadržati i danas, kako platforma raste. Naš cilj je jednostavan: da umjetnik može doći sa završenom pjesmom i dobiti jasan put do objave, bez nepotrebnih prepreka i bez osjećaja da je samo još jedan broj u sustavu. Rebel smo pokrenuli nakon što smo se i sami, kao glazbenici, susreli s poteškoćama pri objavljivanju glazbe. Inače smo iz Beograda, gdje sam svirao u raznim bendovima, ali sam uočio da u Srbiji postoji sustavni problem s objavljivanjem glazbe i distribucijskim kućama. Uvijek bi došlo do nekakvih problema oko distribucije, isplate novca, neodgovaranja na mailove i gomile drugih sitnih problema na koje su se glazbenici žalili. Prije 15 godina odlučili smo preseliti se u Italiju, a kako sam i programer po struci, tako je pomalo krenulo – govori nam Pavlović.

Realizacija je, kaže, trajala poprilično dugo jer je, uz izradu funkcionalne stranice, trebalo sklopiti ugovore sa svim servisima.

– Svaki od njih traži svoj ugovor, garancije i da sve funkcionira kako treba. Ali polako smo radili: ja sam programirao, a Bojana je bila zadužena za sklapanje ugovora. Onda smo imali otprilike godinu dana testiranja, tijekom kojih smo radili s malim brojem bendova i provjeravali ima li grešaka na stranici i gdje zapinjemo. Kad smo vidjeli da smo uspjeli sve riješiti i da stvari funkcioniraju, krenuli smo u promociju. Trenutačno smo jedna od najbrže rastućih platformi jer imamo besplatnu distribuciju, a napravili smo i svoj softver za mastering, koji je također besplatan i pomoću kojeg izvođači mogu svoje pjesme pripremiti za objavu i radijsko emitiranje – navodi Pavlović.

Marko Pavlović

Više od polovice glazbe stvara AI

Zbog velike količine posla počeli su povećavati broj zaposlenih. Kako u tvrtki pokušavaju biti što ažurniji u podršci izvođačima i odgovoriti na njihove upite u što kraćem roku, već je troje ljudi zaposleno isključivo za odgovaranje na mailove.

– Za neovisne glazbenike problem često nije samo učitavanje pjesme. Pitanja nastaju tek nakon toga. Zašto je pjesma završila na pogrešnom profilu? Zašto je određeni digitalni glazbeni servis odbio metapodatke? Kako riješiti slučaj kada dvije osobe imaju isto umjetničko ime? Što učiniti ako je izdanje pravilno dostavljeno, ali se na YouTubeu pojavilo na pogrešnom Topic kanalu? Zato inzistiramo na jako brzoj ljudskoj podršci. Na odgovor se čeka manje od 24 sata i zbog toga imamo dobre recenzije te držimo prosjek iznad 4,5. Kod drugih distribucijskih kuća često se događa da vam nitko ne odgovara na mailove ili da dobijete odgovore koje automatski generira umjetna inteligencija, što kod nas nije slučaj.

U današnjem je svijetu nezaobilazna i glazba koju generira umjetna inteligencija. Glazbene kuće, govori nam Pavlović, u početku su se borile protiv toga, dok danas surađuju s kompanijama koje se bave AI-jem. I takva je glazba pronašla svoje mjesto na Rebelu, no, ističe Pavlović, uvijek uz napomenu koliko je i što odradila umjetna inteligencija, što se može provjeriti u metapodacima o pjesmi.

– Je li, na primjer, izvođač pisao tekst, ali mu je glazbu radio AI, sve se to vidi u podacima o svakoj pjesmi, zbog čega i dalje možemo razlikovati glazbu koju su stvarali ljudi i onu koju radi umjetna inteligencija. Danas je situacija takva da je više od polovice glazbe koju objavljujemo napravljeno pomoću AI-ja. Čovjek jednostavno ne može protiv stroja, ne može proizvesti toliku količinu pjesama. Osobno mislim da će AI val uskoro proći i da će se ljudi vratiti glazbi koju su stvarali ljudi, a čini mi se da se to već događa. Inače ga smatram korisnim za istraživanje raznih mogućnosti dok skladaš pjesmu. Dok još nemaš jasnu viziju o završnom izgledu pjesme, danas možeš u vrlo kratkom vremenu otkriti kako bi ona zvučala u raznim varijantama – kaže Pavlović.

Praćenje monetizacije

Napredna analitika za praćenje streamova

Dodaje da Rebel također koristi napredne softvere za provjeru mogućih povreda autorskih prava, odnosno slučajeva kada netko tuđu pjesmu predstavlja kao svoju.

– Sam proces registracije i učitavanja pjesama traje zaista kratko, tek nekoliko minuta. Ali pjesme će na svim platformama osvanuti tek za dva tjedna jer u tom razdoblju provjeravamo je li sve u redu s tom glazbom.

Jednom kada je pjesma dostupna na svim relevantnim platformama, izvođači mogu pomoću napredne analitike pratiti slušanja, od toga iz koje zemlje dolaze do toga na kojim su servisima popularniji. Prate i korištenje svoje glazbe na TikToku, gdje pjesme mogu postati viralne.

– Na TikToku pratimo koliko je videa napravljeno uz glazbu naših izvođača, preglede i angažman publike. To je dobro za izvođače jer mogu prepoznati trendove. Zarade i isplate obračunavaju se na mjesečnoj razini, a izvođači imaju detaljne izvještaje o slušanju i zaradi po svakom servisu, tako da uvijek mogu pregledno vidjeti koliko su ostvarili i zaradili. Analitika nam je na stranici vrlo napredna – pojašnjava Pavlović.

Praćenje monetizacije po državama

Od Istre do Japana

Mogućnost da glazba brzo stigne do publike diljem svijeta posebno je važna za mlade i neovisne autore.

– Omogućavamo da mladi umjetnik danas napiše i objavi pjesmu u Istri, a da ga za dva tjedna čuje netko u Japanu. Ne mora ići u Japan niti, kao nekada, snimati CD, pakirati ga i slati, nego je odjednom prisutan na globalnom tržištu. S druge strane, zahvaljujući internetu, Facebooku, Instagramu i TikToku, naš je savjet svakom neovisnom umjetniku, kompozitoru ili bendu da, u trenutku kada izbaci pjesmu ili album, počne praviti kratke klipove o pjesmi. To mogu biti snimke onoga što se događalo iza kulisa, neka priča o pjesmi ili bilo što što bi zainteresiralo publiku. Često na našem Instagramu i YouTubeu objavljujemo takve savjete: napravite priču oko svog izdanja.

Zahvaljujući društvenim mrežama, nastavlja, bilo koji istarski autor može dobiti obožavatelje iz Japana, Meksika ili neke zemlje u kojoj nije ni sanjao da bi mogao imati publiku, čak i ako je u Hrvatskoj još nema.

– Prilika je bolja nego ikada, ali je i konkurencija veća nego ikada. Ono što smo primijetili kod naših izvođača jest da originalnost i dalje bolje prolazi od izravnog kopiranja već postojećih grupa. U Hrvatskoj je, primjerice, poznat Gibonni, ali ako pravite glazbu tako da kopirate njega, to vam neće proći jer Hrvatskoj nije potreban još jedan Gibonni. Mladi bendovi često kopiraju poznate bendove koji su stvarali hitove osamdesetih i devedesetih, ali to je već prošlo vrijeme.

Pavlović ističe da u promociji često bolje prolaze jednostavne i osobne objave nego skupi videospotovi.

– Mnogo bolje prolaze izvođači koji samo uključe kameru na telefonu i nešto pričaju o sebi: „Hej, snimio sam pjesmu, radio sam na njoj u svojoj sobi, koristio sam te instrumente.” Ljudi se onda u tome prepoznaju i ostajete im bliski. Čak i skupi videoklipovi mogu djelovati generički jer ljudi vide previše takvih videa. Kada krenete sa skupom promocijom, možete djelovati nedodirljivo, nekako daleko od svojih obožavatelja, pa se ljudi teže vežu uz vas. Zato savjetujemo bendovima da krenu s takvim objavama, bez ikakvog ulaganja. Mi smo tu da im pružimo infrastrukturu potrebnu za izdavanje. Izdavačke kuće, po meni, postale su nepotrebne jer ne bi radile ništa više nego što bend može sam napraviti, a uzele bi mu postotak zarade – zaključuje Pavlović.